Potrošači u BiH brašno i ulje sada plaćaju 10 posto skuplje u odnosu na razdoblje od prije nekoliko mjeseci, što je dodatni udar na džep građana. Prema podacima Agencije za statistiku, cijena brašna u svibnju ove godine iznosila je marku po kilogramu, da bi prema posljednjem izvješću iz listopada njegova cijena bila povećana za 10 posto.
Prema tome, kilogram brašna je sada 1,1 KM, dok je cijena litra ulja sa dvije marke, kolika je bila u ožujku sada porasla na 2,2 KM, piše Klix.ba. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH kaže kako su cijene određenih žitarica porasle na svjetskom, ali na domaćem tržištu nisu. Uz to, kako je dodao, u FBiH je ostala ista i otkupna cijena pšenice koja se kreće kao i uvijek od 25 do 30 feninga ovisno od kvalitete. Ista situacija je i sa suncokretom.
“Pretpostavljam da je došlo do određenih poskupljenja na svjetskom tržištu te su odmah i u našoj zemlji uslijedila poskupljenja što mi nikako nije jasno zbog čega. Mišljenja sam da to ne bi tako trebalo jer je u FBiH cijena otkupa ista i zbog toga ne bi trebalo doći do porasta cijena. Uz to su ove godine i pšenica i suncokret dobro rodili te nema opravdanja za poskupljenjem”, naveo je Bićo. Stava je kako nije trebala porasti ni cijena ulja. Dovoljnih količina žitarica u našoj zemlji nikada nema, ali prema mišljenju Biće, ove godine je dovoljno rodilo i pšenice i suncokreta što nije uvjetovalo nužno povećanje cijena. “Naša zemlja najviše uvozi iz Srbije i moguće je da je na njihovom tržištu došlo do poskupljenja, ali to opet nije u tolikoj mjeri znatno da bi za 10 posto poskupjelo ulje i brašno. Takve stvari nisu logične jer su cijene u otkupu ostale iste i to je meni najmjerodavnije. Da su cijene u otkupu više, onda bi te cijene trebale rasti u proizvodima na polici, a cijena otkupa ista, čak su neke i manje”, dodao je Bićo.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, Stojan Marinković iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS je potvrdio da je došlo do poremećaja cijena na tržištu te se cijene jednih proizvoda vrtoglavo padaju dok druge rastu. Dodao je da je otkupna cijena pšenice bila relativno dobra za vrijeme njene žetve te je došlo do izvoza velikih količina pa pretpostavlja da je to dovelo do nestašice na domaćem tržištu.
“Zbog toga se pšenica uvozi i vjerujem da je to dovelo do povećanja cijene brašna. Najviše uvozimo iz Srbije i Mađarske to su naša stalna tržišta, a vjerojatno su poljoprivrednici i mlinari pronašli neka druga mjesta. Cijena otkupa na našem tržištu je bila 30 feninga pa pretpostavljam da je cijena sada nešto veća. S obzirom na to da nemamo robne rezerve vjerujem da će svaki put doći do poremećaja na tržištima koja nemamo čime amortizirati. Neograničen uvoz predstavlja dodatni problem pa se tržišni viškovi najviše prave u proizvodnji mesa”, pojasnio je.
Kako navodi, s cijenom ulja je ista situacija.
“Imamo manje količine suncokreta, međutim, pojavili su se Kinezi i neka druga tržišta gdje su proizvođači vidjeli svoju šansu i otkupili su sve količine suncokreta u BiH, a one nisu nešto velike. I Srbija je također uzela znatne količine suncokreta i sigurno je to dovelo do poremećaja cijena sirovinske baze za ulje pa je to uzrokovalo povećanje cijena”, navodi.
Saša Marić, ombudsmen za zaštitu potrošača BiH smatra da se u određenim krizama kakva je pandemija uvijek pronađe netko tko nastoji zlouporabiti sustav. Smatra kako se zbog toga Zakon o zaštiti potrošača u BiH, koji je star 11 godina, treba unaprijediti u tom segmentu, a građani s druge strane pojačati svijest o njegovoj primjeni i pravima koja su im kroz njega zajamčena.
“Naš glavni motiv i jeste povećati svjesnost ljudi u tom smjeru. Konkretno smo primijetili pojačan segment zloupotrebe na elektronskom tržištu, odnosno, oglašavanju i internet prodaji gdje je često dolazilo do određenih zabluda, ali se zakon u tom smjeru mora unaprijediti kako bi se mogli zaštititi potrošači od samog lažnog oglašavanja i usluga koje zapravo i ne mogu dobiti”, dodao je Marić.
Potrošači se posljednjih godina žale na manje više sličan segment usluga te navodi da se kreću od općih ekonomskih interesa, usluge komunalija, ali i različite usluge u trgovinama.
“Ove godine zbog pandemije žalbe su se odnosile na divljanje cijena određenih segmenata, na nejednakost cijena u trgovinama, ljekarnama. Bio je jedan manji broj žalbi koji se odnosio na financijski sektor. Institucija ombudsmena će ove godine imati preko 1.000 predmeta žalbi što je otprilike trend i posljednjih godina i nama je zapravo cilj da dižemo tu svjesnost potrošača i da taj broj bude veći kako bi vidjeli da su upoznati sa svojim pravima i tržište se može bolje regulirati. Cijene svega rastu minimalno 10 godina, a primanja ljudi poput mirovina i plaće stagniraju ili su porasla beznačajno”, naglasio je.
Da bi građani bili svjesniji svojih prava kao potrošača, institucija Ombudsmena je potpisala sporazum o njihovoj zaštiti s organizacijama civilnog društva. “Očekuje se da krajnji efekt ovog sporazuma bude da mi kao potrošači imamo više prava da nas kompanije koje nam pružaju usluge i prodaju robe zapravo više poštuju kao ljude i osiguraju da ono što nam prodaju zaista služi svojoj svrsi. Postoje brojni izazovi oko toga dijelom u legislativi i dijelom u njenoj primjeni”, naglasio je Igor Stojanović, predstavnik jedne od organizacija civilnog društva.
Istog je mišljenja i Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banje Luke koji je dodao kako zaboravljamo činjenicu da smo svi mi zapravo potrošači te da su oni svi zaštićeni već da borba za njihova prava ovisi od pojedinca.
“Jednostavno se ne želimo boriti za naša prava i to je jedan od najvećih problema, ali također smatram da se problemi događaju i kod samih trgovaca jer su oni neupućeni i moraju se educirati. Rezultat toga su povećane cijene i sada smo u tijeku pandemije imali veću potražnju u odnosu na ponudu i što je dovelo do porasta cijena na tržištu kako prehrambenih tako i drugih. S druge strane, imali smo pad cijena sirove nafte na tržištu što je rezultiralo time da zapravo postoji osnova za smanjenje cijena životnih namirnica što se kod nas nažalost nije dogodilo već imamo i povećanje”, zaključio je Srdić.
Vrisak.info
