Na gradilištu hidroelektrane Dabar, jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, radovi se odvijaju punom snagom.
Svakodnevno su angažirani brojni radnici i teška mehanizacija, a izgradnju ovog značajnog energetskog objekta provode kineske tvrtke za potrebe Elektroprivrede Republike Srpske.
Projekt HE Dabar ima ključnu ulogu u energetskoj strategiji regije, a njegova realizacija trebala bi značajno doprinijeti proizvodnji električne energije i osiguranju stabilnog opskrbnog sustava.
Radovi napreduju prema planu, a investitori i stručnjaci prate razvoj ovog ambicioznog projekta koji će imati dugoročan utjecaj na elektroenergetski sektor BiH.
Izvršni direktor HET-a Ilija Tamindžija kaže da se svakog dana na gradilištu može vidjeti nešto novo i da vjeruje da će svi predviđeni radovi biti završeni u predviđenom roku, javlja Trebinje live.

HE Dabar pripada projektiranom hidroenergetskom sustavu hidroelektrana na Trebišnjici i predstavlјa najvažniju hidroelektranu u sustavu Gornji horizonti.
BiznisInfo.ba podsjeća da se ovaj projekt realizira unatoč pravnim osporavanjima i zabrinutostima ekoloških organizacija. U 2025. godini predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 66 milijuna eura, a cijeli projekt vrijedan je 224 milijuna eura.
Unatoč ranijim sudskim odlukama kojima su građevinske dozvole za HE Dabar osporene, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ponovno je izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju podzemnog tunela, ključnog infrastrukturnog dijela ovog projekta.
Osim toga, Ministarstvo je nedavno izdalo i novu dozvolu za izgradnju dalekovoda, iako su raniji postupci u vezi s ovim projektom pravno osporeni.
Projekt hidroelektrane Dabar dio je šireg sustava Gornji horizonti koji uključuje preusmjeravanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja, u akumulaciju Bilećkog jezera.
Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice ovog projekta, a jedna od njih je zaslanjivanje doline Neretve, odnosno opasnost da smanjen dotok slatke vode omogući prodor morske vode dublje u unutrašnjost, čime bi poljoprivredne površine u Hercegovini i Hrvatskoj bile ozbiljno ugrožene.
Vrisak.info