Kineski ministar trgovine je potvrdio da su najnovije carine stupile na snagu, poručujući kako je taj čin tipično „trgovinsko nasilničko ponašanje“ koje ugrožava globalne industrijske lance, ometa tempo globalnog ekonomskog oporavka, okidač je za potrese na globalnim tržištima, te da će pogoditi, kako nedužne multinacionalne kompanije, tako i potrošače.
No, američki predsjednik je otišao i korak dalje, ističući da će idućih tjedana carinama biti obuhvaćeno još 16 milijardi dolara vrijedne kineske robe, da se raspravlja i o dodatnih 200 milijardi dolara i dodatnih 300 milijarda dolara, ukoliko Kina pokuša uzvratiti na odluku SAD-a. „Sve ovisi o Kini“, kazao je američki predsjednik. Vrijednost američkog uvoza iz Kine lani je iznosio 505 milijardi dolara.
Odgovor Kine
Odgovor Kine očekuje se svaki sat. Američka gospodarska komora u Pekingu, navodi Financial Times, protivi se trgovinskom ratu jer su se direktori njihovih kompanija već ranije počeli suočavati s odmazdom kineskih vlasti koje su počele uvodile mjere, poput inspekcija, kontrola i zastoja u otpremanju robe. Riječ je oko 900 američkih kompanija koje posluju u Kini. Iako su se našle u situaciji da više ne uživaju iste tržišne uvjete kao i drugi, ali to im ipak nije stvaralo veće probleme. Međutim, povećane napetost u odnosima između SAD-a i Kine, očekuje predsjednik AmChama u Kini, imat će negativan utjecaj na njihovo poslovanje u Kini. Najnoviju fazu u odnosima dviju zemalja analitičari ocjenjuju kao ubrzani put prema otvorenom i prljavom trgovinskom ratu kojeg će biti teško zaustaviti ili iz njega naći izlaz. Ovaj put, kazao je Tu Xinquan, trgovinski ekspert na pekinškom Sveučilištu za međunarodni biznis i ekonomiju, neće biti povlačenja, Kina će sigurno odgovoriti.
Proizvodi na koje je SAD uveo carine uključuju električna vozila, industrijske tokarske strojeve i ostale komponente i strojeve koje koriste američki proizvođači. Kina je pak najavila da će početi cariniti američke poljoprivredne proizvode i energiju, poput soje i sirove nafte. Američka poslovna i poljoprivreda udruženja već su kazala da će ispaštati posljedice svih trgovinskih ratova, kako s Kinom tako i onih otpočetih sa Sjevernom Amerikom, Europom i Japanom koje su na uvođenje carina na željezo i čelik već odgovorile protumjerama.
Zbogom soji?
Ako Kina otkaže uvoz soje, a izvoz sira u Meksiko već je snažno pao, te uz očekivani rast cijena opreme, mnoge američke farme mogle bi se naći u gubicima. Vodeći poljoprivredi proizvod koji Kina uvozi iz SAD-a je upravo soja koja se koristi za izradu ulja ili životinjsku hranu. Od 20 milijardi dolara koliko iznosi uvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, čak 60 posto čini uvoz soje. Studija sveučilišta u Tennesseeju pokazuje da bi kineske carine od 25 posto na uvoz soje mogle imati za rezultat pad američkog izvoza soje za oko 4,5 milijardi dolara. Najveći dobitnik ovog trgovinskog rata SAD-a Kine mogao bi biti Brazil, najveći svjetski izvoznik soje. Također, američke kompanije očekuju da će Kina premjestiti biznis u Europi ili Aziju i da bi američki automobili u Kini mogli postati mnogo skuplji, od primjerice, njemačkih ili japanskih. Jer, kako je kazao kineski predsjednik Xi, „kada se je jedna vrata zatvore, druga se otvore“.
novac.hr
