Stiglo je još jedno proljeće. Ono u kojem će poljoprivredni proizvođači razmišljati o novim kulturama kojima bi mogli ojačati svoj proračun.
Spominju se već sada neke kulture koje su tradicionalno popularne u Hercegovini, ali i neke koje nisu toliko dosad bile popularne, piše Večernji list BiH.
Međutim, ono što je sigurno je da jedna kultura više nikad neće doživjeti popularnost kakva joj je bila primjerice 2015. i 2016. godine kad je doživljavala svoj vrhunac, kad su se brda preoravala, a vinogradi uništavali, kad su priču o tome da će svatko uspjeti plasirali svi relevantni i manje relevantni izvori.
Naravno, radi se o smilju, “žutom zlatu” koje je brzo izgubilo sjaj i koje je s pet maraka po kilogramu došlo do jedne marke, pa je za kojih 10 – 20 feninga ponovno naraslo, ali cijena se više nije vratila na onu zbog koje je mnogo ljudi ušlo u posao.
Stihijsko djelovanje
Govoreći o smilju ovih dana, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Marko Šantić izjavio je: “Došlo je do stihijskog djelovanja koje je potpomogao jedan dio aktera na tržištu pa praktički nije bilo ograničenja u plasmanu smilja i ulja od smilja – ustvrdio je.
A akteri su bili raznorazni, od ranijih proizvođača, inozemnih prodavača pa sve do lokalnih političara i još se jednom potvrdilo neko nepisano pravilo da oni koji vode narod ne smiju upasti u euforiju, ma koliko god primamljivo zvučalo ono što se s druge strane nudi. – Nas u Hercegovini jedino pohlepa može ubiti i to nam se, nažalost, redovito dogodi.
Pogledajte sve pore društva i svugdje imamo neke ljude koji žele nešto tuđe ili se vode krilaticom: ‘Daj samo meni’. Hajde, ovdje se radilo o slobodnom tržištu, mogao je svatko posaditi kako je htio i koliko je htio za svoj novac, ali su na kraju svi izgubili – kaže nam višegodišnji poljoprivredni proizvođač. Kaže da je on sa smiljem samo pokušao s 500 sadnica.
– Treba ići na provjerene stvari. Krumpiri kod nas uspijevaju stoljećima, cijena varira od vremena do vremena, ali nikad se s njima nije dogodila propast. Oni svima trebaju jer su jedna od osnovnih prehrambenih namirnica. Ni smilje ni bilo koja druga kultura od koje živi kozmetička industrija nisu nam nužni u životu. Samo stvari treba realno sagledavati – govori nam proizvođač.
Uplitanje Sirije u priču
Od 40 milijuna sadnica smilja, brojka je danas višestruko manja. Neki su sve preorali i počeli saditi nešto drugo, drugi su ostavili zemlju da leži, a našli neki drugi posao, treći otišli u inozemstvo…
Svojedobno je Radovan Anđelić, jedan od najpoznatijih prerađivača ljekovitog bilja u BiH, rekao da mu je nevjerojatno koliko je pismenih ljudi na osnovi poluinformacija počelo saditi smilje pa tako spominje Siriju gdje smilje nikad nije raslo. Odnosno, raslo je, ali dvije podvrste koje za cjelokupnu industriju i nisu toliko važne. Već 2018. situacija se počela kristalizirati, a ove godine to bi trebalo biti potpuno.
Posao sa smiljem će se, nesumnjivo, nastaviti jer je velika količina zasađena da bi tek tako sve propalo, ali ostat će oni koji žele raditi i koji će se prilagoditi tržištu.
