Svi u Bosni i Hercegovini su svjedoci kako izgradnja autocesta i brzih cesta ide puževim korakom te da su nas po tom pitanju poodavno pretekle sve zemlje regije. Nažalost, zbog političkih prepreka ne gradimo niti one dionice za koje imamo odobrena sredstva.
Uz to, niz je i prirodnih prepreka na predviđenim dionicama pa je tako u petak organiziran i znanstveno-stručni skup o tunelu Prenj “Izazovi građenja” s kojeg je poručeno kako bi jedna cijev tunela Prenj sa pristupnim dionicama mogla biti završena za sedam godina a ovaj projekt određuje i rok za završetak čitavog Koridora Vc, jer su ostale dionice mnogo lakše za gradnju.
– Planina Prenj predstavlja najveću prirodnu prepreku na Koridoru Vc a ovaj tunel dužine 10 kilometara biti će deveti najduži u Europi. I zbog tog razloga smo organizirali ovaj skup sa priznatim stručnjacima iz Austrije i Švicarske kako bi nam ukazali na opasnosti i prednosti koje možemo iskoristiti pri iskopu tunela, kazao je Fadil Novalić, federalni premijer.
Financijska konstrukcija
Poručio je kako žiteljima duguju objašnjenje zašto su radovi na koridoru usporili iako naplaćuju trošarine ali razlog tomu je, prema njegovim riječima, zahtjevnost preostalih dionica. Govoreći o novcu, navodi kako je za izgradnju već osigurano od Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke za pristupnu dionicu od Ovčara do Konjica – 170 milijuna eura, za sam tunel koji s jednom cijevi košta 240 milijuna eura, te za dionicu od tunela do Vrapčića još 170 milijuna eura. Nastavlja kako bi dionica bila funkcionalna uz dodatak poddionice Mostar-sjever što bi ukupno koštalo 820 milijuna eura i postoji zatvorena financijska konstrukcija između EBRD-a, EIB-a, a i bh. banke bi osigurale 450 milijuna eura.
– Izgradnja infrastrukture važna jer BiH spašava od recesije koja već zahvata Europu, budući da je 92 posto materijala za izgradnju autoputa iz domaćih izvora, a jedno radno mjesto na izgradnji autoputa generira još 2-3 u drugim sektorima, stava je Novalić. Uz to, izgradnja autoceste znatno bi popravila prometnu prohodnost BiH jer bi put od Sarajeva i Mostara mogao trajati manje od sata, a međunarodni koridor bi privukao promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu.
Najveći izazov
Nedžad Branković, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu i bivši federalni premijer, također smatra da je tunel Prenj u tehničkom, investicijskom i građevinskom smislu jedan od najvećih izazova pred kojima se nalazi naše društvo. Podsjetio je kako smo našim kapacitetima posljednji veliki tunel izgradili početkom ’90-tih godina prošlog stoljeća (tunel Križevići na pruzi Tuzla – Zvornik, dužine oko pet kilometara). Upravo zbog toga izuzetno je značajna uloga znanstvene i stručne zajednice kao i onih koji donose odluke i implementiraju cijeli projekt.
– Ovaj projekt osim što pothranjuje godišnji BDP, on kvalitetnije pozicionira našu državu BiH u mreži transportnih tokova ovog dijela Europe. Također, povećava konkurentnost luke Ploče jer je najveći dio roba u tranzitu, koji ustvari donose najviše prihoda našoj društvenoj zajednici, generiran na relaciji koridora od Ploča do Budimpešte. To su neke od beneficija koji se očekuju, ali da bi došli u tu fazu moramo biti sigurni da ćemo izgraditi po troškovima optimalan i po karakteru korištenja veoma konkurentan objekt, te da se novac koji je odobren, sa puno odgovornosti i najviše efekata uloži i dobijemo najkvalitetniji objekt, kazao je Braković.
Najvažnije odrediti optimalnu trasu
Slovenski stručnjak za izgradnju tunela David Rajšter kazao da je u slučaju tog tunela najvažnije odrediti optimalnu trasu. Uz to, vrlo je važno voditi računa i o osjetljivom okolišu i vodnim resursima na tom području. Posebno je važno dobro obaviti geološka istraživanja jer se tu kriju najveći rizici vezani za građenje, visinu investicije i rokove. Naveo je da se trenutna istraživanja baziraju na postojećim podacima koji su nadopunjeni s nekoliko manjih istraživanja, te da je vrijeme za izradu konkretnog plana geoloških istraživanja. Rajšter je istakao da pripremni radovi prije izgradnje tunela zahtijevaju određeno vrijeme, a da se rok od sedam godina odnosi samo na izgradnju.
Neophodno ponovo proučiti mnoge aspekte
Austrijski stručnjak za izgradnju tunela Peter Schubert rekao kako predstoji još puno posla prije početka izgradnje tog tunela, jer je neophodno ponovo proučiti mnoge aspekte i doći do ispravnih zaključaka.
– Svi se slažemo da bi bilo prilično opasno prebrzo ući u projekt bez provođenja još puno istraživanja, istaknuo je Schubert. Pojasnio je da dužina od deset kilometra nije jedini izazov kod izgradnje tog tunela, već i kompleksna geološka struktura koja će imati veliki utjecaj na određivanje načina gradnje tunela i na to kakvi su rizici prihvatljivi. Treba, kako nastavlja, voditi računa o pristupnosti podzemnih voda, što predstavlja kritičan aspekt. Dodaje kako su imali uvid u početnu projektnu dokumentaciju i provedena geološka istraživanja, ali ti dokumenti nisu temeljito pripremljeni za izgradnju tunel, piše Dragan Brdavica, Dnevni list.
Vrisak.info
