Ako se promatra izračun visine plaća s općenito malim izborom poslova te ukupnih troškova u kombinaciji s nestabilnim okruženjem, lošom ili nikakvom perspektivom koju ubijaju korupcija i nepotizam, nije teško zaključiti zašto je posljednjih godina, uz političke prijepore, glavna tema u BiH povezana s odlascima mladih ljudi i općom depopulacijom, piše Večernji list BiH.
Statistički pokazatelji o prosječnoj plaći pokazuju da je u Njemačkoj u odnosu na BiH ta plaća šest puta veća ili je pak u Hrvatskoj dvostruko veća od one u BiH. Naime, u Njemačkoj prosječna plaća iznosi 2913 eura, dok je u BiH taj iznos 492 KM. Taj podatak, međutim, nije posve relevantan jer je većina plaća ljudi koji odu iz Bosne i Hercegovine mnogo niža nego što to govori prosjek te se tek nakon izvjesnog vremena može govoriti o približavanju tome iznosu.
Nakon Luksemburga, najveća prosječna plaća u Europi je ona u Švicarskoj u iznosu od 4717 eura, slijedi Danska s 3562 eura te Norveška s 3313 eura, a tek nakon tih država je Njemačka u kojoj je prosjek plaće 2913 eura. Poslije tih zemalja slijede Švedska u kojoj je prosječna plaća 2770 eura, Austrija s 2740, Finska s 2509 te Francuska s prosječnom plaćom od 2411 eura. I dok se BiH ne može uspoređivati sa zemljama zapadne Europe, sve je više i onih iz okruženja koje ju pretječu po prosjeku plaće. Ponajprije se to odnosi na Srbiju koja je do prije dvije godine imala nižu prosječnu plaću. Danas srbijanski državljani imaju oko 100 KM veću prosječnu plaću od onih iz BiH. Daleko najveću prosječnu plaću, očekivano, imaju radnici u Sloveniji, koja je i u Jugoslaviji bila najrazvijenija republika te gotovo nije ni pretrpjela ratna razaranja.
Nakon toga, doslovno, kako se pomiče prema istoku, uz iznimku BiH, prosječna plaća je niža. Oko 330 eura u odnosu na Sloveniju niža je prosječna plaća u Hrvatskoj i iznosi 965 eura. U Mađarskoj radnik mjesečno prima u prosjeku 857 eura, u Rumunjskoj 708, a Bugarskoj 605 eura. Nakon Hrvatske od zemalja bivše Jugoslavije slijedi Srbija u kojoj radnici mjesečno u prosjeku dobivaju 555 eura. Potom slijedi Crna Gora s 527 eura, što je nekih 30 eura u prosjeku više nego što ih u kućnom proračunu mjesečno imaju radnici u BiH. Pretposljednji po visini plaće u zemljama okruženja su stanovnici Sjeverne Makedonije koji prosječno dobivaju 458 eura mjesečno, a Albanija je daleko najlošija. U toj je zemlji prosječna plaća 364 eura. Kada se pak promatraju najniže plaće, razlika je još veća u odnosu na zemlje okružja i one razvijenije u EU. Federalna Vlada donijela je potkraj prošle godine odluku o isplati najniže plaće u neto iznosu od 543 KM, što je oko 278 eura.
U RS-u je minimalac tek tri KM niži od onoga u federalnom entitetu. U Srbiji je minimalac 300 eura, a u Hrvatskoj 435 eura, dok je u Crnoj Gori 250, a u Sjevernoj Makedoniji 240 eura. Najniži iznos minimalne plaće u okružju primaju stanovnici Kosova – tek 170 eura. Istodobno u Sloveniji minimalna plaća iznosi 1074 €. U Njemačkoj je minimalac 1621 euro iako i tamo radnici s područja Balkana na početku dobivaju i niže iznose.
U RH je minimalac 624 eura. U ništa boljem položaju nisu ni umirovljenici. Njihova su primanja u BiH i zemljama okružja ispod razine egzistencijalnih potreba. U prosjeku mjesečno primaju oko 430 KM ili 215 eura, a u Hrvatskoj je prosječna mirovina 373 eura, Crnoj Gori 293 eura, Srbiji 250 eura, Sjevernoj Makedoniji 255 eura. Istodobno u Njemačkoj prosječna mirovina iznosi oko 1290 eura.
Vrisak.info
