U SRIJEDU se održava veliko sudsko ročište na kojemu treba biti prihvaćena nagodba vjerovnika za Agrokor, prema kojoj najveći vlasnici najveće hrvatske kompanije postaju upravo Rusi i Amerikanci, odnosno njihove banke i strvinarski fond.
To je jedan od posljednjih koraka prema nagodbi do koje bi moralo doći do 10. srpnja. Izvanredni povjerenik Fabris Peruško, gostujući u RTL Direktu, kazao je kako je sve spremno za ročište koje će se održati u Ciboni.
“Veliki broj vjerovnika dat će svoje punomoći pa će njihov broj biti nešto manji. Očekuje se broj vjerovnika od tri tisuće, ali imamo i veliki broj malih vjerovnika pa broj neće biti tako velik”, kazao je Peruško.
Ako nagodba ne prođe, Peruško otvara stečaj
Objašnjava kako je za prihvaćanje nagodbe potrebno 67 posto glasova.
“Po onome što imamo kontakte s vjerovnicima nagodba bi trebala poći. S obzirom na to da je postotak tako visok, uvijek postoji rizik da se određena grupa vjerovnika ne pojavi i ne glasa. Svaki broj je bitan i zato pozivam vjerovnike da se pojave u srijedu na ročištu i da glasaju za nagodbu kako bi mogli završiti sve”, kazao je Peruško.
Objašnjava i što bi se moglo dogoditi ako nagodba ne prođe.
“Zakon predviđa ako nagodba ne prođe, budući da je rok na kraju, tada izvanredni povjerenik otvara stečaj. Imamo rok do 10. 7. da se pokrene stečaj za svih 77 društava u sastavu Agrokora. Vjerujemo da ćemo s nagodbom proći pa napominjem da je vrlo bitno da vjerovnici dođu, pošalju punomoći preko odvjetnika i da se glasa za nagodbu”, kazao je.
Ipak, sve ovisi hoće li ostali vjerovnici prije glasanja o nagodbi dati pravo glasa američkim vlasnicima obveznica, bez čijih glasova nema te većine. Iako se čini da o pravu vlasnika odlučuju vjerovnici, a ne sud, Peruško tvrdi da nije tako.
“Sud je taj koji odlučuje. On će konzultirati ostale vjerovnike što misli o tome”, kazao je Peruško.
Peruško branio nagodbu
Glavna primjedba na ovaj model nagodbe je da u nagodbi gubi država, gube dioničari, gube mirovinski fondovi, gube dobavljači, jedini koji dobivaju su ruske banke i američki fondovi i konzultanti. Peruško tvrdi kako je situacija obrnuta.
“Oni koji će u budućnosti biti najveći vlasnici Agrokora su oni koji su izgubili najveći novac.
Sama nagodba napravljena je na principu da se svaka od 12 tisuća tražbina posebno i individualno pregledavala, ocijenjen je njihov nivo osiguranja koji imaju i na osnovu toga došlo se do konačne vlasničke strukture.
Osim nje postoji i jedan dio vjerovnika koji će se naplatiti kroz budući dug i oni vjerovnici koji su imali određene hipoteke nastavit će držati dug kompanije. Dobavljači su tijekom ovog procesa u agregatnom boju bili isplaćeni 60 posto što se u niti jednoj stečajnoj ili predstečajnoj nagodbi nije desilo”, kazao je Peruško.
Tvrdi kako su i regresne mjenice na isti način kao sve tražbine ušle u nagodbu te da će biti dio stečajne mase. Cijeli model nagodbe se zasniva na tome da je Agrokor proglašen insolventnim zbog gomile jamstava. Peruško tvrdi da je bitno naglasiti da su svi dugovi i jamstva dospjeli u trenutku aktiviranja lex Agrokora 10. travnja 2017. godine kada je bivša uprava na čelu s Todorićem zatražila aktivaciju zakona.
“Zakon jasno kaže da su u tom trenutku sva ta dugovanja dospjela. Ta jamstva su 10. travnja dospjela i višestruko su veća nego vrijednosti kompanija”, kazao je Peruško.
Dobavljači se boje da će ruski i američki financijaši napumpati dobit i prodati poduzeća, no Peruško tvrdi kako u Agrokoru nema dovoljno imovine da bi se vjerovnici uspjeli naplatiti.
“Njihova mogućnost da se naplate ovise o tome koliko će Agrokor u budućnosti uspješno poslovati. Što se tiče domaćih dobavljača i ovisnosti o Konzumu, to je maloprodajni lanac u RH koji ima najveći udio domaćih proizvođača, piše Index.hr.
To se odnosi na cijelu regiju gdje 70 posto naše police čine domaći dobavljači. Ne vidim da bi do preokreta moglo doći u budućnosti. Bitno je napomenuti da će dobavljači kroz nenaplaćene tražbine tijekom ovog postupka postati suvlasnici budućeg Agrokora”, kazao je Peruško.
