Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer su ponovno pokrenute isporuke preko libijskih luka i jer bi Iran mogao nastaviti izvoziti naftu, unatoč američkim sankcijama.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,7 posto, na 75,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,9 posto, na 71,00 dolar.
Pad cijena ‘crnog zlata’ posljedica je smanjenih bojazni u vezi ponude na tržištima nakon vijesti da su otvorene naftne luke na istoku Libije. To će, kažu analitičari, omogućiti povratak do 850.000 barela dnevno visokokvalitetne sirove nafte na međunarodna tržišta.
Krajem lipnja i početkom srpnja cijene nafte približile su se razini od 80 dolara zbog poremećaja u opskrbi iz Libije i Venezuele i bojazni da će SAD pritisnuti sve kupce iranske nafte da u studenom obustave uvoz.
No, prebrzi rast cijena nafte ne odgovara SAD-u, pa je Washington prošloga tjedna poručio da će razmotriti izuzeća u zabrani uvoza iranske nafte.
Uz to, Washington je poručio i da će razmotriti korištenje američkih zaliha nafte, koje dosežu 660 milijuna barela, dovoljno za tri do četiri mjeseca, ako cijene nafte nastave presnažno rasti.
„O tome se već špekuliralo na tržištu”, kaže Robert Yawger, direktor u tvrtki Mizuho.
Uz to, bojazni u vezi poremećaja u ponudi splasnule su i zbog toga što Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) postupno povećava proizvodnju.
OPEC je više od godinu i pol dana držao proizvodnju smanjenu kako bi podržao rast cijena nafte, no zbog poremećaja u proizvodnji u Venezueli, Angoli i Libiji, nedavno je ta organizacija odlučila povećati proizvodnju kako bi nadoknadila manjak na tržištu.
Na tržište je prošloga tjedna utjecalo i upozorenje Međunarodne agencija za energetiku (IEA) da u svijetu nema dovoljno rezervnih proizvodnih kapaciteta i da bi svaki novi poremećaj mogao dodatno povećati cijene nafte.
No, utjecaj IEA-inog izvješća ograničile su bojazni da bi trgovinske napetosti između SAD-a i Kine mogle naštetiti rastu svjetskog gospodarstva, a time i potražnji za naftom.
“Iako tržište nafte nije moglo izbjeći sve veće trgovinske napetosti i pogoršano raspoloženje na financijskim tržištima, rasprodaje su više bile motivirane naznakama povećanja opskrbe”, drži analitičar švicarske banke Julius Baer Carsten Menke.
Cijene nafte prigušili su i podaci o padu pad kineske potražnje drugi mjesec zaredom. Najveći uvoznik sirove nafte u svijetu kupovao je u prošlom mjesecu najmanje nafte u ovoj godini, kazao je Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.
A proizvodnja u SAD-u, koja već dulje vrijeme raste, i dalje se kreće na visokim razinama. Na to upućuju u petak objavljeni podaci tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u ostao nepromijenjen, na ukupno 863 postrojenja, najvišoj razini od ožujka 2015. godine.
U istom lanjskom razdoblju aktivno je bilo samo oko 765 postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju više razine cijena.
Hina
