Poslovna klima u okruženju, a napose u Europskoj uniji imat će velikog utjecaja na gospodarski oporavak BiH, ali i na strategiju upravljanja zaduživanjima i idućih nekoliko godina. Toga su svjesni i u Federaciji BiH te su u strategiji upravljanja dugom za razdoblje od 2021. do 2023. naglasili kako ekonomska kretanja u okruženju imaju najveći utjecaj na ekonomska kretanja u BiH, odnosno FBiH, tj. mogući pad aktivnosti vanjskog okruženja i pad izvozne potražnje za našim proizvodima posebno od strane glavnih vanjskotrgovinskih partnera, piše Večernji list BiH.
Unutarnji čimbenici
No, prije nego što se pruži prikaz odnosa vanjskotrgovinskih partnera, valja upozoriti na neke od unutarnjih čimbenika koji mogu imati utjecaj na rizike projekcija, a među ključnima je uspješnost provođenja reformi, čija će realizacija imati posljedice na rast glavnih odrednica ekonomskog rasta, tj. potrošnju i investicije, odnosno zaposlenosti i visine primanja. Uz navedene rizike, do smanjenja industrijske proizvodnje mogu dovesti i nepovoljne hidrometeorološke prilike o kojima uvelike ovisi proizvodnja električne energije. Promjena cijena energenata na svjetskom tržištu i promjena cijena hrane, komunalija te trošarina na pojedine proizvode može imati utjecaj na projekcije inflacije. Istodobno, svako produljenje ili ponovno javljanje pandemije drugačije od pretpostavljenoga, odnosno poduzetih mjera za suzbijanje pandemije, može imati utjecaj na makroekonomske projekcije.
U kontekstu makroekonomskog rizika i implikacije na strategiju upravljanja dugom slaba vanjska potražnja ili veća financijska nestabilnost mogli bi smanjiti potencijal za rast, što bi dovelo do poteškoća u fiskalnoj politici i rezultiralo većim zaduživanjem. S druge strane, pritisak na rastuće rashode i kapitalne investicije povećao bi financijske potrebe. Potencijalne obveze, bilo iz bankarskog sektora ili državnih poduzeća, mogle bi dovesti do povećanja bruto financijskih potreba i troškova financiranja te pogoršanja fiskalne bilance, što bi moglo rezultirati većim domaćim i vanjskim zaduženjem. Naravno, spor globalni rast, posebice u EU, može smanjiti izvoz i strane investicije, dovodeći do pritiska na devizne rezerve, što bi, s obzirom na aranžman valutnog odbora, moglo utjecati i na veće vanjsko zaduživanje.
Projekcije
Na rast cijena najveći utjecaj imat će mogući rast cijena energenata na svjetskom tržištu te rast cijena hrane, pića i komunalija na domaćem tržištu. Veća inflacija mogla bi povećati troškove servisiranja duga. Kada je riječ o procesu oporavka, on će svakako ovisiti o oporavku glasnih trgovinskih partnera, a projekcije pokazuju kako bi u ovoj godini stopa ekonomskog rasta u Njemačkoj trebala iznositi 5,3%, Italiji 6,1%, Austriji 5,6%, Hrvatskoj 7,5% te Sloveniji 6,1%. Program ekonomskih reformi BiH za razdoblje od 2021. do 2023. pritom donosi ocjenu kako projekcije za srednjoročno razdoblje uporište imaju u projekcijama međunarodnih institucija i zasnovane su na pretpostavci poboljšanja epidemiološke situacije, što bi stabiliziralo ekonomske prilike u zemlji i inozemstvu u idućem razdoblju.
Preduvjet realizacije navedenih projekcija predstavlja prevladavanje novonastalih okolnosti u što kraćem roku, poboljšanje međunarodnog ekonomskog okruženja, kao i provedbu kako interventnih tako i strukturnih reformi u zemlji kako bi se ojačao doprinos internih dinamika u ekonomskom rastu u BiH. Pod pretpostavkom materijalizacije navedenih okolnosti, prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje u razdoblju od 2021. do 2023., u BiH se očekuje postupni oporavak s prosječnom stopom ekonomskog rasta od oko 3% na godišnjoj razini (ova godina 2,5%, iduća 3,1% te u 2023. godini 3,4%).
Pretpostavlja se kako bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća potražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija. No, procjene su napravljene uzimajući u obzir scenarij smirivanja pandemije, tako da sada ostaje za vidjeti kako će se razvijati situacija u idućem razdoblju te kada će ponovno broj zaraženih početi stagnirati.
Vrisak.info
