U Republici Hrvatskoj postoji približno tisuću ljudi koji imaju osobno financijsko bogatstvo* veće od 20 milijuna dolara, dok osobno financijsko bogatstvo velike većine stanovništva (3,3 milijuna građana) ne doseže 250 tisuća dolara, otkriva Globalno izvješće o bogatstvu (eng. Global Wealth Report 2023) koje je objavio Boston Consulting Group.
Za globalno istraživanje, uključujući i Hrvatsku, BCG je koristio podatke temeljene na globalnom sustavu nacionalnih računa (SNA), dobivene od središnjih i poslovnih banaka. Dobiveni podaci pokazuju kako nešto manje od 20 tisuća građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti između 250 tisuća i milijun dolara, dok približno 4100 građana Republike Hrvatske posjeduje financijsku imovinu između jednog i dvadeset milijuna dolara, piše 24sata.hr.
Bogatstvo u Hrvatskoj raslo 7,1 posto
Prema dostupnim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto i dosegnulo približno sto milijardi dolara, odnosno 0,1 bilijun, a očekuje se da će od kraja 2022. do 2027. rasti po godišnjoj stopi od cca. 5,9 posto. Hrvatski udio u ukupnom financijskom bogatstvu istočnoeuropske regije iznosio je na kraju 2022. samo 2,1 posto. Važno je naglasiti da prema imovinskim klasama financijsko bogatstvo ne uključuje tzv. realnu imovinu, konkretno nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su automobili i brodovi, kao ni nemonetarno zlato ili druge plemenite kovine.
Što se tiče realne imovine, odnosno nekretnina, trajne robe široke potrošnje, nemonetarnog zlata i ostalih plemenitih kovina, vrijednost ove klase imovine rasla je u razdoblju od 2017. do 2022. po godišnjoj stopi od pet posto te je dosegnula cca. 200 milijardi dolara, prema podacima koje je prikupio BCG.
– Raspodjela financijskog bogatstva u Hrvatskoj pokazuje puno zdraviju i eglitarnu sliku jer oko 75 posto ukupnog financijskog bogatstva posjeduju oni s manje od 250 tisuća USD, dok je to na globalnoj razini tek 32 posto, a ultrabogati ljudi, koji raspolažu s preko 20 milijuna dolara financijskog bogatstva, posjeduju samo 6 posto ukupnog financijskog bogatstva u Hrvatskoj za razliku od više od 20 posto u svijetu – rekao je Tomislav Čorak, direktor i partner BCG-a.
– Hrvatska se ističe i visokim udjelom financijskog bogatstva u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29 posto u odnosu na istočnoeuropski prosjek od 9 posto). Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50 posto ukupnog bogatstva hrvatskog naroda, iznad istočnoeuropskog (46 posto) i svjetskog (30 posto) broja. U takvom okruženju visoke inflacije to bi moglo rezultirati gubicima stvarne vrijednosti osobnog bogatstva – dodao je g. Čorak.
Porasla gotovina i depoziti
Za razliku od Republike Hrvatske, gdje je financijsko bogatstvo pojedinaca u 2022. u odnosu na 2021. raslo po stopi od pet posto, lani je na globalnoj razini palo za četiri posto, prvi put nakon 15 godina. Globalno financijsko bogatstvo iznosi 255 bilijuna dolara, a očekuje se da će pad biti kratkotrajan jer se očekuje oporavak bogatstva do kraja ove godine, odnosno rast od pet posto, na 267 bilijuna dolara. Uzroci pada vrijednosti financijske imovine na globalnoj razini su inflacija i rast kamatnih stopa, loši rezultati na tržištima kapitala koji su bili posljedica geopolitičkih neizvjesnosti izazvanih ratom u Ukrajini.
Ono što je pozitivno u prošloj godini, prema BCG-u, jest da su gotovina i depoziti u bankama porasli za 6,2 posto, zahvaljujući odluci pojedinaca da se posvete rizičnijim ulaganjima.
Globalno je povećana ukupna vrijednost stvarne imovine – nekretnina, trajnih dobara široke potrošnje, zlata i drugih plemenitih metala, pa je ukupno globalno bogatstvo poraslo za jedan posto. Vrijednost stvarne imovine, koja uključuje imovinu kao što su nekretnine, trajna potrošna dobra i umjetnine, također je porasla za 5,5 posto na 261 bilijun dolara. Dakle, to je podiglo ukupno apsolutno globalno bogatstvo na 516 trilijuna dolara u 2022., što je povećanje od 1 posto u usporedbi s 2021.
Regije rastu različitim stopama
Financijsko bogatstvo nastavilo je rasti u Aziji i Pacifiku, na Bliskom istoku, u Africi i Latinskoj Americi 2022., ali je palo u Sjevernoj Americi i Europi.
Osim toga, kako to često biva u konteksu makroekonomske neizvjesnosti, offshore bogatstvo trebalo bi porasti za 4,8 posto u 2022. na 12 bilijuna dolara na globalnoj razini.
Očekuje se da će Hong Kong prestići Švicarsku kao najveće svjetsko središte privatnog bankarstva do kraja 2025. zahvaljujući visokoj stopi rasta imovine pod upravljanjem.
Singapur se također pridružuje kao jaki konkurent, koji se smatra sigurnim ulazom u azijsko-pacifičku regiju.
Ujedinjeni Arapski Emirati su privukli sredstva iz raznih regija, uključujući istočnu Europu, i predviđa se da će doživjeti zdravu stopu rasta od 10 posto svog financijskog bogatstva u sljedećih pet godina.
Vrisak.info
