I dok čekamo nove donacije cjepiva protiv koronavirusa, nakon što prođe pandemija, izgleda počinje nova, pandemija inflacije. Inflacijski šok već je vidljiv i na potrošačkim proizvodima.
Najmanji teret inflacije i krize podnijet će najrazvijenije ekonomije. No, bh. građani taj će teret itekako osjetiti, poručuju ekonomisti.
U odnosu na četvrti mjesec prošle godine, u travnju 2021. cijene u BiH porasle su za 0,7%. U EU za 1.6. Do kada će trajati vrijeme inflatorne politike, neizvjesno je.
Sve zavisi od monetarne politike EU. No, pretpostavljaju ekonomisti, svi su izgledi da se ona do kraja ove godine neće mijenjati. Za BiH je, kažu, važno da rast cijena u zemlji bude manja od onog u Europskoj uniji, kako KM ne bi izgubila vrijednost.
“I dalje bi bilo 1,95583 ali bi naša marka s obzirom na našu euroizloženost izgubila svojoj konkurentnosti. Naši izvoznici bi bili manje stimulirani za izvoz jer bi za marke koje dobiju mogli manje kupiti u eurima”, rekao je profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet.
No, kako je ranije u programu N1 kazao guverner Centralne BiH Senad Softić, ni pandemija koronavirusa ne može ugroziti vrijednost marke. Stabilnost bh. valute je, kaže, u deviznim rezervama kojih BiH ima 13,9 milijardi. 2% od ovog su rezerve zlata.
“95% po zakonu CBBIH možemo imati nešto što je protuvrijednost u eurima. Ovih 5% može biti dolar, zlato, ili nešto drugo. Eure investiramo tamo gdje su hartije zemalja s visokim rejtingom, kao što je Njemačka, Francuska itd.”, istaknuo je Softić.
Prema predviđanjima Centralne banke BiH, u 2021. godini očekuje se rast potrošačkih cijena od 0,6 posto. A rast cijena bit će pod utjecajem povećanja cijena prijevoza na međunarodnim tržištima.
“U trenutnim okolnostima cijene su podložne snažnijim šokovima i projekcija inflacije u narednim periodima mogla bi biti revidirana na više. Među faktorima koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta roba, snažan mogući rast cijena metala, i snažne promjene u deviznim tečajima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu”, naveli su iz Centralne banke BiH.
S druge strane, vrijeme inflacije dugo očekuje bankarski sektor. Zbog ogromne deflacije u prošlom periodu, spala je potražnja za kreditima. Kamatna stopa još nije u porastu, no, njen rast očekuje se uskoro.
“Porastom inflacije doći će u jednom periodu i do nekog rasta kamatnih stopa na depozite, a onda i na kredite. Dok god ne dođe do rasta kamatnih stopa na depozite neće doći na kredite. A na depozite ne dolazi dok je god veća ponuda novca od potražnje odnosno više depozita nego potražnje za kreditima”, rekao je Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.
Bh. građani imaju vrlo ograničene mogućnosti da se suprotstave inflaciji, kažu stručnjaci. Ako imate novac, savjetuju, pokrenite biznis ili uložite u nekretnine. No, inflacija će otvoriti i pitanje indeksacije plata, mirovina, socijalnih davanja. Stoga će, kažu, najveći dio građana, ipak imati značajne gubitke.
Vrisak.info
