Zapadni Balkan, uz činjenicu da je ostvario značajan ekonomski napredak u posljednjih deset godina, još uvijek u značajnoj mjeri zaostaje za standardima Europske unije, koje bi mogao ovim koracima dosegnuti tek za pola stoljeća, a upravo s tom idejom na umu Europska banka za obnovu i razvoj pokreće ubrzanje procesa koji za cilj imaju značajnije privlačenje investicija u ovaj dio Europe. Ovih je dana u Londonu održan vrijedan događaj koji budi optimizam kako bi se ovaj jaz mogao smanjiti mnogo brže, a investicijski potencijali okružja podignuti na novu razinu.
Investicijski summit za zapadni Balkan u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj poslužio je kao prilika za najavu nove strategije djelovanja ove financijske institucije, iz koje su upućene poruke kako područje zapadnog Balkana ima niz prednosti, od obučenih i obrazovanih ljudi, preko porezne politike pa do ubrzane integracije u EU. Predsjednica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Basso ovom je prilikom podsjetila kako je summit iz 2014. učinkovito pokrenuo proces “zapadnobalkanske šestorke” na razini premijera te kako je regionalna suradnja u ovom novom formatu, u okružju s vrlo teškom poviješću, sada norma.
I to šalje snažnu poruku ostatku svijeta, naglasila je, da je ovo okružje dosegnulo novu razinu zrelosti i stabilnosti. A kakav je značaj EBRD do sada imao kao najveća financijska institucija u regiji, dovoljno govori i podatak da je uložio više od 18 milijardi eura – a prošle godine rekordne 1,63 milijarde eura.
Renaud-Basso najavila je kako namjeravaju nastaviti povećavati svoje aktivnosti na zapadnom Balkanu, koristeći svoju mrežu od šest ureda i 150 stručnjaka na terenu kako bi pomogli zemljama u provedbi reformi i ulaganja. No, iako je zapadni Balkan prešao dug put u posljednjem desetljeću, upozorila je da još uvijek postoji veliki jaz između njega i Europske unije.
– Prema novoj studiji EBRD-a o približavanju životnom standardu EU-a, moglo bi potrajati između 40 i 70 godina, ili čak i dulje, da se zatvori ovaj jaz – navela je ona. Stoga, kako bi se ubrzala konvergencija, objasnila je kako se mora kombinirati financiranje banke s privatnim kapitalom. Pritom su radili s drugim međunarodnim financijskim institucijama i Europskom komisijom kako bi razvili načine kako učiniti upravo to, ne samo za velike regionalne infrastrukturne projekte već i za privlačenje privatnih ulaganja u energetski sektor. Po njezinu mišljenju, regija bi se trebala fokusirati na tri prioriteta – prvi se odnosi na ubrzanje zelene tranzicije, drugi u fokusu mora imati poboljšanje standarda javnog upravljanja reformom državnih poduzeća, borbom protiv korupcije i korištenjem digitalne tehnologije. Treći prioritet je poboljšanje otvorenosti za trgovinu i ulaganja, uz naglasak kako je dublja integracija u globalne lance vrijednosti ključna za poboljšanje konkurentnosti i inovacija.
poster
U okviru Investicijskog foruma za zapadni Balkan sudjelovali su i predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, a koji su potvrdili kako namjeravaju povećati investicije, kao i britanski izvoz na ovom području, financirajući brojne projekte, počevši od zelene tranzicije, infrastrukture pa do cyber-sigurnosti. Ključna je poruka kako će Ujedinjeno Kraljevstvo povećati izvoz i investicije na zapadnom Balkanu s do 15,75 milijardi funti za financiranje izvoza, a uz ovo, kako su naveli iz Veleposlanstva UK u BiH, dolazi i 10 milijuna funti za ubrzanje zelene tranzicije okružja, a značaj kombinirane podrške očituje se kroz jačanje prosperiteta i više radnih mjesta kako u okružju tako i u UK. Novi paket energetske i infrastrukturne pomoći, kojom bi se povećala trgovina i pokrenule investicije između UK i zapadnog Balkana, za cilj ima i otvoriti radna mjesta i podržati izvore prihoda diljem zemalja
Britanska potpora
Britanski ministar sigurnosti Tom Tugendhat na summitu je istaknuo potencijalne poslovne prilike u okružju. U kontekstu brojki pak potvrđeno je i kako je vrijednost trgovine između UK i zemalja zapadnog Balkana iznosila 4,5 milijardi funti u 2023. godini i raste. S obzirom na to da okružje teži dekarbonizaciji, UK će osigurati dodatna 4,2 milijuna funti kako bi ono ubrzalo tranziciju s ugljena i razvilo vjetroenergiju te kako bi time podržali mnoge zemlje ovog područja da okončaju ovisnost o ruskoj opskrbi energentima, što je dodatak na 1,1 milijun funti osiguranih prošle godine za energetsku sigurnost putem partnera poput Svjetske banke. Osim toga, vlast u UK nastavit će podržavati poticanje ulaganja u zapadni Balkan s do 15,75 milijardi funti dostupnih za povećanje britanskog izvoza putem UK Export Financea, britanske Kreditno-izvozne agencije, koji pruža jamstva britanskim kompanijama za sigurnu trgovinu u inozemstvu. Ovaj način podrške već daje vidljive rezultate, a primjer je 363 milijuna funti za autocestu Moravski koridor u Srbiji, koja će povezati industrijski grad Kruševac s bitnim komercijalnim centrima poput Sarajeva i Bara. U kontekstu BiH UK je, kako su naglasili, posvećen podršci projektima dekarbonizacije u BiH te je omogućio 2,4 milijuna funti sredstava putem Svjetske banke. Ovo obuhvaća financiranje provedbe dvaju projekata u Bosni i Hercegovini koji se tiču tranzicije s korištenja ugljena, s osvrtom na reverzibilne procese, biomasu i solarne izvore te procjene utjecaja na tržište rada. Istodobno, najavljeno je i kako će uslijed porasta tenzija diljem okružja UK povećati programska sredstva za 10 milijuna funti sljedeće financijske godine kako bi podržao prosperitet i sigurnost područja.
Vrisak.info
