Vlada FBiH je, među ostalim, krenula u izmjene Zakona o radu koje dopuštaju rad studentima šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine, dok je nacrt Zakona o radu redovitih studenata i učenika u FBiH već u proceduri
Problem nedostatka radne snage, koji je posljednjih godina sve izraženiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, djelomično bi mogla riješiti dva zakona, od kojih je jedan već upućen u proceduru, a drugi će uskoro biti. Spomenuti zakoni definiraju rad studenata koji bi tako mogli popraviti stanje na tržištu rada, odnosno omogućiti poslodavcima dostupnost domaće radne snage.
Što sve definira zakon
Prema riječima federalnog ministra rada i socijalne skrbi Adnana Delića, kako bi smanjila rast “sivog tržišta” rada, Vlada Federacije BiH je, među ostalim, krenula u izmjene Zakona o radu koje dopuštaju rad studentima šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine. – Sve kako bismo popravili stanje na tržištu rada i osigurali bolje uvjete rada – naglasio je Delić. Inače, već ranije ove godine u proceduru je upućen nacrt Zakona o radu redovitih studenata i učenika u FBiH. Naime, trenutačno u Federaciji BiH ne postoji Zakon o radu redovitih studenata i učenika, što, prema tvrdnjama predlagača novog zakonskog rješenja, predstavlja pravni propust i rezultira jačanjem “crnog tržišta” kada je u pitanju ovaj sektor. Navedeni nacrt zakona definira, među ostalim, najnižu satnicu koja se može isplatiti redovitom učeniku ili studentu, kao i visinu toplog obroka. Ako se navedeni zakon usvoji u formi u kojoj je predložen, minimalna naknada za obavljanje poslova iz tog zakona po radnom satu iznosila bi 3,50 KM, što znači da poslodavac ne smije učeniku ili studentu isplatiti manji iznos od navedenoga po ostvarenom satu rada. S tim da Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH može donijeti odluku o povećanju minimalne naknade. Također, učenik ili student koji obavlja posao u trajanju od najmanje četiri sata tijekom jednog dana ima pravo na odmor u trajanju od 30 minuta i naknadu za topli obrok od minimalno 5 KM. Izvršitelj može raditi najviše 80 sati tijekom jednog kalendarskog mjeseca i ne više od osam sati dnevno. Zakon propisuje i da će Ministarstvo financija FBiH i Porezna uprava FBiH najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti podzakonske akte kojima se definira način oporezivanja osoba odnosno redovitih studenata i učenika. Također, uređuju se i obveze posrednika. Tako je definirano da je prije početka obavljanja posla posrednik dužan zaključiti ugovor o zastupanju pri angažiranju za rad na poslovima iz ovog zakona s izvršiteljem posla. – Mnogobrojne tvrtke imaju potrebu i interes za angažman redovitih studenata i učenika, ali se ne odlučuju na realizaciju zbog straha od potencijalne neregularnosti samog procesa.
Legalan rad
Ovim zakonom omogućio bi se legalan rad redovitim studentima, stjecanje prakse i radnih navika tijekom školovanja, što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. Također im se omogućava i stjecanje zarade, što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih učenika i roditelja tijekom školovanja – navodi se u obrazloženju spomenutog zakona. Prema ovom zakonu, redoviti student ili redoviti samofinancirajući student je osoba koja pohađa prvi ili integrirani ciklus studija na jednoj od visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini i ima status redovitog studenta ili redovitog samofinancirajućeg studenta, starosti do 26 godina odnosno do 28 godina za redovite studente ili redovite samofinancirajuće studente studijskih programa koji traju šest studijskih godina. Redoviti učenik je osoba koja pohađa jednu od srednjih škola u BiH, ima status redovitog učenika i navršenih minimalno 15 godina. Važno je naglasiti da ovaj zakon definira da se rad studenata i učenika priznaje kao radno iskustvo, što će im dodatno poboljšati poziciju na tržištu rada nakon završetka školovanja/studija.
Vrisak.info
