Situacija sa smiljem krenula se lagano oporavljati, ali to nije ni blizu kako su mnogi očekivali.
Nedostaje sustavnosti i državne podrške, ali ohrabruje otvaranje novih tržišta.
Dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, Ahmed Džubur, kaže kako se smilje u Hercegovini masovno sadilo prije dvije-tri godine što je za posljedicu imalo enormnu plantažnu proizvodnju koje je procjenjena na blizu dvije tisuće hektara. Na ovaj način je BiH postala najveći plantažni proizvođač smilja na globalnom planu, piše Klix.ba.
“Istovremeno je nabavljeno i instalirano oko pedeset manjih i većih destilerija u cilju proizvode eteričnih ulja i hidrolata smilja, ali i drugih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Razlozi za ovakvom intenzivnom proizvodnjom smilja su bili u evidentnoj potrebi svjetske farmaceutske i kozmetičke industrije za produktima destiliranja smilja. Cijena svježe mase smilja u godini koja je prethodila nagloj pojavi plantažnih nasada je dostigla iznos od 5,20 KM po kilogramu. Prošle godine je cijena kilograma svježe mase iznosila 1,00 KM, a ove godine se počela lagano oporavljati te je iznosila 1,40 KM. Cijena eteričnog ulja smilja je pala sa iznosa od otprilike tri tisuće eura koliko je iznosila prije tri ili četiri godine na današnjih 800 eura”, naveo je Džubur.
Razlozi su brojni, kaže profesor, kao što je upitna kvaliteta proizvedenih eteričnih ulja budući da su neki plantažni proizvođači u procesu proizvodnje koristili kemijska zaštitna sredstva protiv bolesti i štetočina.
“Osim toga, korove su tretirali kemijskim sredstvima što je utjecalo na kemijske karakteristike proizvedenih produkata destilacije smilja. Bilo je nekoliko slučajeva vraćanja naručenih kontigenata eteričnih ulja zbog otkrivenih rezidua pesticide, teških metala i drugih nedopustivih tvari. Sve ovo je eterično ulje smilja iz BiH, ali i Hrvatske, Crne Gore i Albanije, deklariralo problematičnim i nepouzdanim. Negativno se naravno održava i nerad službenih institucija, gospodarskih komora, ekonomskih odjela ambasada, …, koje se po definiciji trebaju baviti promocijom i plasmanom u inozemstvo domaćih proizvoda, a nedostaje i zaštite domaće proizvodnje i odgovarajućih poticajnih mjera”, kazao je.
Džubur je upoznat kako je i ove godine značajna količina plantažiranog smilja ostala neubrana zbog nemogućnosti odgovarajućeg plasmana eteričnih ulja i hidrolata.
“Ipak, u posljednjih par mjeseci su zabilježeni primjeri plasmana eteričnog ulja smilja, prije svega na prostor Kine, što ukazuje na mogućnost bolje situacije s ovom biljnom vrstom u narednim godinama. U međuvremenu su odustali od uzgoja i prerade smilje neki proizvođači što je, evidentno, sudbina mnogih biljnih kultura, breskve, nektarina, kornišoni, lubenice, maline, trešnje… Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji normalan ambijent za poljoprivrednu proizvodnju i prerađivački sektor. Nema odgovarajućih stimulativnih državnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje niti zaštite domaće proizvodnje od visokosubvencioniranih poljoprivrednih kultura iz drugih zemalja. Sve ovo obeshrabruje kako individualne poljoprivrednike, tako i tvrtke, zadruge, udruženja koja u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi ne vide budućnost. Ovo su ozbiljni razlozi i za iseljavanje iz BiH i traženje perspektive u drugim, uređenim državama”, zaključio je za Klix Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”.
