Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku su zabilježile rast za 0,4 posto.
Iako je u odnosu na prošlu godinu inflacija u Bosni i Hercegovini usporila, cijene mnogih roba i usluga koje građani svakodnevno kupuju i koriste i dalje rastu, što je nastavak udara na proračune većine kućanstava, piše Večernji list BiH.
U ovu godinu ušli smo s jako visokim cijenama hrane koje su, tijekom velike krize koja je potresla cijeli svijet, prošle godine dosegnule rekordne iznose. I dok statistički podaci govore da diljem Europe cijene hrane padaju posljednjih 12 mjeseci, u BiH to nije slučaj.
Rast cijena
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku su zabilježile rast za 0,4 posto. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su poskupjeli za 0,9 posto, alkoholna pića i duhan za 2,4 posto, odjeća i obuća za 2,1, namještaj i kućni uređaji te zdravstvo za po 0,2 posto, rekreacija i kultura za 0,6 posto, restorani i hoteli za 0,2 posto te ostala dobra i usluge za 1,8 posto. U prosjeku niže cijene zabilježene su u odjeljcima stanovanja i režijskih izdataka za 0,3 posto te prijevoza za 1,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Na godišnjoj razini, u ožujku ove godine u odnosu na ožujak 2022. godine u prosjeku je zabilježen rast cijena od 10,3 posto. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili skuplji za 19 posto, alkoholna pića i duhan za šest posto, stanovanje i režijski izdaci za 11,9 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 12,1 posto, zdravstvo za 2,9 posto, komunikacije za 0,9 posto, rekreacija i kultura za 9,4 posto, obrazovanje za 2,3 posto, restorani i hoteli za 8,6 posto te ostala dobra i usluge za 10,2 posto. Odjeća i obuća u prosjeku su bile jeftinije za 6,1 posto, a prijevoz za 0,9 posto. Građani BiH već odavno su postali umjetnici preživljavanja. Potrošačku košaricu, koja je dosegnula 3000 KM, ne mogu popuniti dvije prosječne plaće, a način na koji umirovljenici preživljavaju odavno je u domeni znanstvene fantastike.
Preživljavanje
Građanima BiH od početka koronakrize i rata u Ukrajini nije preostalo ništa drugo nego se odricati hrane. Iako statistika u BiH pokazuje rast maloprodaje, razlog tome nije veća kupovna moć potrošača, već prvenstveno inflacija. Edin Ibrahimović, izvršni direktor Binga, nedavno je za Bloomberg Adria Start kazao da je riječ, prije svega, o financijskom rastu, dok je količinski zabilježen pad. – Inflacija je doprinijela da sektor maloprodaje bilježi rast u financijskom smislu, međutim, s druge strane utjecala je i na količinski pad maloprodaje – ističe Ibrahimović. Da kupuju manje nego prije, potvrđuju i građani koji kažu da i po nekoliko puta razmisle što im je najnužnije kupiti i čega se još mogu odreći. – Kupujem samo ono što baš moram, dobro isplaniram što ću kuhati i kako pripremiti ručak. Povrća kupim u minimalnim količinama, a meso, i to neko jeftinije, tek nekoliko puta mjesečno, i to kad je na akciji – priča nam umirovljenica. U ništa boljoj poziciji nisu ni oni koji rade jer plaće nisu dostatne za pokrivanje najnužnijih potreba.
Vrisak.info
