Razlog ovisi o izvoru informacija: Lehner je za list Die Zeit priznao kako veliki dioničari vrše golemi pritisak na upravu koncerna, a komunikacija se ne ograničava samo na razgovore prilikom skupštine dioničara, nego „na žalost su tu i drugi putovi koji se djelomice mogu već nazvati psiho-terorom.”
Najveći pojedinačni vlasnik koncerna ThyssenKrupp je Zaklada Krupp (pun naziv joj je Zaklada Alfreda Kruppa von Bohlen und Halbach) i posjeduje još oko 21% dionica. Na čelu zaklade je godinama bio patrijarh njemačkog čelika Berthold Beitz, izuzetna ličnost koja je, dok je još bio u operativnom vodstvu, ovaj koncern dovela do neslućenih vrhunaca. Ali on je preminuo, a na čelu zaklade je trenutno Ursula Gather. A ona, barem kad se pita sindikat ovog metalurškog koncerna, očito ne zna načina usprotiviti se zahtjevima drugih ulagača za većim profitom, piše Deutsche Welle.
Ti najglasniji „drugi ulagači” koji i zbog te izjave o „psiho-teroru” sada Lehneru prijete tužbom su prije svega švedski dioničar Cevian koji posjeduje 15%. Makar posjeduje samo 3% dionica, zajednički sa Cevianom nastupa i američki hedge-fond Elliott milijardera Paula Singera koji je poznat da je i u drugim koncernima gdje je bio suvlasnik upravama znao život učiniti nemogućim. On doduše tvrdi kako „nikad nije tražio cijepanje koncerna”, ali ne krije nezadovoljstvo zbog brojnih poteza dosadašnje uprave ThyssenKrupp, osobito kad je riječ o suradnji s indijskim koncernom Tata Steel kod proizvodnje čelika u Europi.
No i osnivač Ceviana Lars Förberg upozorava „da bi bili uspješni u budućnosti, poslovni partneri ThyssenKruppa se moraju fokusirati i biti i poslovno i poduzetnički uspješniji.” Što to konkretno znači, tu ne treba mnogo mašte: prodati ili zatvoriti pogone koji ne donose dovoljnu dobit i usredotočiti se na ono što donosi zaradu. Jer ThyssenKrupp je zapravo tipičan njemački „div na staklenim nogama”: on još uvijek zapošljava preko 150 tisuća djelatnika u svojim pogonima diljem svijeta i ostvaruje promet od oko 43 milijardi eura.
Usprkos tome, ovaj div je tek na 724. mjestu Forbesovog popisa najvećih Global 2000 jer kad je riječ o dobiti, ona se obzirom na promet može nazvati tek skromnom. A to onda nije privlačno burzama, tako da je vrijednost dionica ThyssenKruppa trenutno negdje oko 13 milijardi eura. Tu i burzovni stručnjaci misle kako je to smiješan iznos: više vrijedi samo sektor proizvodnje liftova koncerna ThyssenKrupp. Želje tih velikih dioničara su jasne: ako ne žele zatvoriti pogone i sektore koji ne donose dovoljno, tu je i druga opcija koja se pokazala tipična za međunarodne hedge fondove. A to znači „filetirati” koncern: iz njega izdvojiti najvrednije dijelove i prodati ih za odlične novce, a ostatak koncerna tako dovesti u položaj gdje je stečaj jedina opcija, piše Deutsche Welle.
