Subvencioniranje aviolinija u Kantonu Sarajevo tijekom 2024. godine dovelo je do povijesnog povećanja broja putnika i avionskih operacija. Iako subvencije izazivaju polemike, njihovi ekonomski efekti, uključujući rast turizma i zapošljavanja, jasno pokazuju pozitivan utjecaj na gospodarstvo.
Model subvencioniranja avioprijevoza sve je prisutniji u zemljama koje žele ojačati turističku ponudu i poboljšati povezanost s ključnim tržištima. Kroz ovu praksu, države i aerodromi privlače aviokompanije nudeći im financijske olakšice ili smanjenje operativnih troškova, čime se otvaraju nove linije koje bi inače bile financijski neodržive. U konačnici, cilj je da se subvencionirane linije, uz rast potražnje, transformiraju u samoodržive rute koje će dugoročno doprinositi lokalnoj ekonomiji.
Tako je broj putnika na Međunarodnom aerodromu Sarajevo tijekom prošle godine porastao za 34 posto, dok su avionske operacije povećane za 21 posto.
Luka Popović iz EX YU Aviationa u razgovoru za Bloomberg Adria TV kazao je kako je subvencioniranje linija obično usmjereno na rute s visokim potencijalom za putnike, ali bez adekvatnog avioprometa. Dodaje da praksa pokazuje kako subvencioniranje aviolinija značajno doprinosi porastu turizma, naročito kroz suradnju s niskobudžetnim aviokompanijama koje privlače veliki broj turista.
“Kada se subvencioniraju linije, uradi se jedna temeljna analiza i najčešće se poslije tog perioda subvencija ponovo uradi analiza, gdje se rezimiraju rezultati”, pojašnjava Popović.
Kako kaže, gledajući rezultate u BiH u posljednjih godinu dana, može se primijetiti rast turizma od preko 10 posto. Subvencionirane aviolinije bile su ključni faktor u tom rastu, jer su omogućile veću dostupnost destinacija, čineći Sarajevo i druge gradove u BiH privlačnijima za strane turiste, rekao je Popović.
“Linije u Sarajevu su ograničene na tri godine, jer se procjenjuje da će se u roku od te tri godine razviti tržište na toj određenoj liniji, nakon tri godine ta linija bi trebala da postane samoodrživa. Subvencije treba da budu tas na vagi, da natjeraju aviokompaniju da uvede određenu liniju, gdje možda još uvijek nije u potpunosti razvijeno tržište i gdje ona ne želi samostalno preuzeti taj rizik”, pojasnio je Popović.
Subvencije izazivaju različita mišljenja među stručnjacima i donositeljima odluka. Dok neki smatraju da je ovo strateško ulaganje koje može dugoročno ojačati turističku ponudu i povezati Bosnu i Hercegovinu s globalnim tržištima, drugi ističu rizik od nepotrebnog opterećenja proračuna.
Ipak, podaci – za sada – pokazuju pozitivne rezultate.
Prema financijskom planu Turističke zajednice Kantona Sarajevo za 2025. godinu, za sufinanciranje avioprijevoznika bit će izdvojeno 3,5 milijuna KM, što predstavlja najveće pojedinačno ulaganje u odnosu na ostale projekte, kazao je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Dosadašnja ulaganja u zračni promet, realizirana putem subvencija i javnih poziva tokom 2024. godine, premašila su 1,26 milijuna KM. Planirano je da Sarajevo u 2025. godini ima direktne letove prema najmanje 39 destinacija širom svijeta, uz operacije 28 aviokompanija.
Sarajevski aerodrom u 2024. godini na visini zadatka
Prema podacima s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, 2024. godina bila je rekordna u pogledu broja putnika i avionskih operacija. Na aerodromu je opsluženo 1.821.762 putnika, što je povećanje od 34 posto u odnosu na 2023. godinu. Ovaj rast, od gotovo 460.000 putnika, rezultat je implementacije subvencioniranja aviolinija, kao i rasta popularnosti Sarajeva kao turističke destinacije.
Kako za Bloomberg Adriu pojašnjavaju s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, subvencije su, kao i implementacija Javnih poziva, značajno doprinosile ovom povećanju. Također, zabilježen je rast u broju avionskih operacija za 21 posto, čime je dodatno povećan turistički promet. Prema ekonomskim analizama koje je proveo USAID, na svaki uloženi euro u aviosaopromet vraća se čak 15 eura u širu ekonomiju, zahvaljujući umnožavajućem efektu turizma.
Važno je podsjetiti da je glavni grad BiH osvojio titulu najboljeg grada za posjetu u 2025. godini prema izboru čitatelja National Geographic Travela. U konkurenciji s Ho Chi Minh Cityjem (Vijetnam), New Orleansom (SAD), Bodrumom (Turska) i Cuscom (Peru), Sarajevo je odnijelo pobjedu kao omiljena destinacija koju turisti žele posjetiti tokom ove godine.
Subvencije kao generator rasta i konkurentnosti na tržištu
Kako bi se podstaknuo razvoj, osim direktnih subvencija, aerodromi i država mogu primijeniti alternativne poticaje kao što su smanjenje troškova slijetanja i usluga na aerodromima. U zajedničkim marketinškim naporima, cilj je povećati vidljivost destinacija i privući turiste, što rezultira višim brojem putnika i boljim rezultatom za domaću ekonomiju.
Zahvaljujući ovom pristupu, 2024. godina bila je ključna za rast turizma u BiH, s povećanjem broja dolazaka od skoro 220.000 putnika u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj porast zasigurno nije slučajan, jer subvencionirane linije omogućavaju lakši pristup ključnim tržištima i čine destinaciju konkurentnijom na globalnom nivou.
Popović je naglasio nekoliko ključnih razloga zbog kojih se subvencioniraju aviolinije.
Prvi i najvažniji razlog je promocija turizma, koji direktno dovodi do povećanja potrošnje u zemlji. Na taj način ne samo da se poboljšava turistička ponuda, već se i olakšava mobilnost lokalnog stanovništva. Naprimjer, ako građani Sarajeva imaju mogućnost da otputuju na vikend u Pariz, Rim ili Barcelonu, to predstavlja dodatnu korist za ekonomiju.
Trenutno je aktuelna tema koncesije aerodroma u BiH, a Popović naglašava da što više linija i aviokompanija opslužuje određeni aerodrom, to će veći biti potencijalni prihodi od koncesijskih naknada. Država, zahvaljujući većem broju letova, može privući više zainteresiranih koncesionara, čime će ostvariti značajne finansijske dobitke.
Analize tržišta koje obavljaju aerodromi koriste egzaktne podatke o putničkim kretanjima, čak i kada nema direktnih letova. Putnici često koriste presjedanja kroz druge gradove, a ti podaci pomažu u planiranju novih linija. Nakon završetka perioda subvencioniranja, provodi se nova analiza koja rezimira rezultate, uz saradnju svih učesnika u procesu, uključujući aviokompanije.
Postoje i druge alternative za podršku avioprijevozu, kao što su poticajne mjere koje omogućavaju smanjenje troškova aviokompanijama na određeni period.
Ove mjere obuhvaćaju smanjenje troškova slijetanja aviona i usluga na aerodromima, a aviokompanije moraju povećati broj putnika u određenom periodu.
Također, postoji i zajednički rad na marketinškim strategijama kako bi se povećala vidljivost destinacija, što rezultira većim brojem putnika.
Međutim, Popović smatra da je direktno subvencioniranje najefikasniji i najbrži način da se postignu željeni rezultati u oblasti avioprometa.
Vrisak.info
