Željeznički promet smatra se daleko najsigurnijim i najefikasnijim vidom transporta ljudi i roba.
Ekonomski uspjeh jedne države prije svega se ogleda u kvalitetnoj prometnoj infrastrukturi u kojoj željeznički promet čini njen značajan dio.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić prošlog tjedna se sastao sa komesarom Europske unije za susjedsku politiku i proširenje Oliverom Varhelyem sa kojim je potpisao grant EU za izgradnju brze pruge Beograd – Niš vrijednu 600 milijuna eura.
Nakon potpisivanja Vučić se zahvalio Europskoj uniji rekavši da je paket od 600 milijuna europskih novčanica najveći bespovratni iznos novca koji je Srbija dobila od EU.
Radovi na izgradnji ove pruge bi trebali biti okončani u naredne četiri godine, odnosno do 2027., a brzina vlakova će dostizati i 200 kilometara na sat.
Time će Željeznice Srbije značajno proširiti svoju ionako odličnu željezničku infrastrukturu sa novih 230 kilometara željeznice, po čemu su apsolutni lideri u regiji, piše Klix.ba.
Što je sa bosanskohercegovačkom mrežom pruga?
Danas posjedujemo ukupnu dužinu od 1.032,7 kilometara pruga, od čega je u Federaciji Bosne i Hercegovine njih 608,5 kilometara, a u entitetu Republika Srpska 424,2 kilometra.
Ukidanjem uskotračnih pruga, dužina željezničkih pruga u Bosni i Hercegovini u odnosu na stanje od prije stotinu i više godina je smanjena za oko 580 km ili 36 posto.
Više je nego apsurdno je da ulaganje u bosanskohercegovačke željeznice postaje zanemarivo u odnosu na regiju. O europskim i svjetskim trendovima nije ni potrebno trošiti riječi.
Od rata pa na ovamo, nije izgrađena niti jedna nova dionica pruge, a postojeće se sporo moderniraju i slabo održavaju. Razlog tome leži kako u izostanku adekvatne financijske i svake druge podrške od strane države, tako i u nepostojanju jasne vizije željezničkih upravljačkih struktura.
Jasno je da je tromost bosanskohercegovačkih političara, kako prijašnjih tako i sadašnjih, jedini razlog nerazvijenosti mreže naših pruga.
Tome svjedoči i podatak da ni do danas nije uspostavljen željeznički promet između dva najveća bh. grada na relaciji Sarajevo – Banja Luka, kao ni veći dio lokalnih putničkih linija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Temu modernizacije pruga u BiH ponovno je aktualizirao državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto nedavno ocijenivši da revitalizacija i elektrifikacija postojećih pruga u BiH, kao i uspostavljanje novih pravaca mora biti prioritet rada njegovog ministarstva u narednom periodu.
Najavio je da postoji mogućnost rješavanja takvih projekata u njegovom mandatu poput revitalizacije Unske pruge, elektrifikacije poteza između Tuzle i Doboja te brojnih drugih.
Tko koči te projekte?
Govoreći o kapitalnim investicijama, Forto je naglasio da je jednako važno da Bosna i Hercegovina pored gradnje cesta počne raditi i na revitalizaciji i izgradnji pruga.
Budućnost komercijalnog i putničkog transporta je u prugama. Europa mnogo ulaže u taj segment, a BiH kao i u mnogim stvarima kaska, podsjetio je ministar Forto na ono što svi već znamo.
Prošle godine je pokrenuta inicijativa za uspostavom nove pruge na relaciji Sarajevo-Zagreb koja bi išla preko Banja Luke, a za koju nije pronađen zajednički jezik ili bolje rečeno interes.
Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske izrazile su želju za realizaciju ovog projekta, no čini se kako problem leži u “trećoj strani”, odnosno u Hrvatskim željeznicama.
Da je kojim slučajem došlo do dogovora, vlak na liniji između glavnih gradova BiH i Hrvatske trebao je da počne prometovati 11. prosinca prošle godine, no ta je inicijativa, barem za sada, propala.
Trenutno postoji određeni zastoj budući da Željeznice Hrvatske nisu uložile dovoljno napora i želje za uvođenje ove linije. Sa njihove strane jednostavno nije iskazana spremnost. Oni smatraju da ne bi bilo dovoljno putnika i da naše nadležne institucije ne bi bile sposobne financijski podržati ovaj projekat, potvrdio je za portal Klix.ba Enis Džafić, generalni direktor Željeznica FBiH.
Da su ove tvrdnje neutemeljene, svjedoči i to da su Željeznice FBiH prošle godine ostvarile odličan financijski rezultat i zabilježile drastično povećanje broja putnika, koje se može dovesti u vezu sa uspostavom linije Sarajevo – Ploče.
Džafić je dodao da je i za ovu ljetnu sezonu osigurana spomenuta linija Sarajevo – Ploče koja će prometovati petkom, subotom i nedjeljom u razdoblju od 1. lipnja do 1. kolovoza ove godine.
On je istaknuo da su Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine od hrvatskih kolega tražile ovu liniju i za ostale dane, što su oni kategorično odbili.
Na isti odgovor naiđemo i kada su u pitanju druge međunarodne linije koje bi išle preko teritorije Republike Hrvatske kao što su one za Budimpeštu i Beograd. Svaki put su nam rekli kako država Hrvatska od toga jednostavno ne bi imala interesa, zaključio je Džafić.
Vrisak.info
