Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je za predstavnike medija, diplomatskog zbora i institucija BiH organizirala prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2021. Kako je rečeno na prezentaciji, 2021. je bila relativno uspješna poslovna godina, obilježena rastom izvoza, izlaskom iz recesije te je bh. ekonomija pratila trendove svog najznačajnijeg tržišta, a to je tržište EU-a, piše Večernji list BiH.
– BiH je u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU-om sudjelovala sa 72,1% izvoza i 65,8% uvoza. Naš glavni vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, s kojom imamo najveći obujam razmjene. Kada je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom, tu i dalje prednjače Njemačka i Austrija te tu bilježimo suficit – kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
Aktualne podatke razmjene prezentirao je predsjednik Komore Vjekoslav Vuković koji je kazao kako izvoz u EU iznad 72% upućuje na činjenicu da je kvaliteta roba koje se proizvode u BiH na iznimno visokoj razini kada su u pitanju europski standardi, na što trebamo biti jako ponosni te napomenuo da na svakih 10 KM izvoza iz BiH 7,20 KM ide prema EU. BiH je u 2021. ostvarila ukupan obujam razmjene robe u vrijednosti od 36.567,435.000 KM, od čega vrijednost izvoza iznosi 14.620,569.000 KM, a uvoza 21.946,866.000 KM. U odnosu na prethodnu godinu, obujam razmjene povećan je za 30,41%, odnosno 8,5 mlrd. KM. Na tržište EU-a izvezeno je robe u vrijednosti od 10.539,647.000 KM (više za 35,56% u odnosu na 2020.), dok je uvoz iznosio 14.453,149.000 KM (veći za 24,78% u odnosu na 2020.). Najznačajniji partner po obujmu vanjskotrgovinske razmjene iz EU je Hrvatska. Vuković je kazao kako je u 2021. došlo do poskupljenja brojnih repromaterijala, robe koju se i uvozi i izvozi, tako da je i vrijednost robe koja je uvezena i izvezena veća nego ranijih godina.
– Naša najznačajnija vanjskotrgovinska tržišta su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija, a u prošloj godini znatno smo povećali razmjenu sa Srbijom i Italijom. S Italijom bilježimo rast i izvoza i uvoza, koji su bili u velikom padu zbog problema koje je pandemija prouzročila u sjevernom dijelu Italije, a odakle smo uvozili najviše repromaterijala – kazao je Vuković. Na svakih 10 KM izvezenih iz BiH 7,20 KM ode na tržište EU-a s kojim je razmjena premašila 10 mlrd. KM, što je rekordna vrijednost.
Nakon EU-a, u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH s CEFTA-om sudjeluje sa 17,6% izvoza i 16,5% uvoza. Obujam robne razmjene sa zemljama CEFTA-e u 2021. iznosio je 6,18 mlrd. KM ili 16,9% u ukupnoj robnoj razmjeni BiH. Na tržište CEFTA-e u 2021. je iz BiH izvezeno robe u vrijednosti od 2,57 mlrd. KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 41,29%. S područja CEFTA-e uvezeno je robe u vrijednosti od 3,61 mlrd. KM, što je za 30,27% više u odnosu na prethodnu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosi 71,1%. U ukupnom obujmu vanjskotrgovinske razmjene BiH s potpisnicima EFTA sporazuma sudjeluje s 2,9%. Obujam robne razmjene s EFTA-om iznosi 1,06 mlrd. KM, od čega na izvoz otpadaju 382 mil. KM ili 2,6%, a na uvoz 682 mil. KM ili 3,1%.
Pokrivenost uvoza izvozom je 56%. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska s kojom se i obavlja gotovo sva vanjskotrgovinska razmjena. U svim sektorima gospodarstva povećan je i izvoz i uvoz, što je dovelo do povećanja ukupnog obujma razmjene. Kad je riječ o granama industrije, Vuković ističe kako je u BiH u svakoj ostvaren rast izvoza, a posebice u metalskom sektoru koji je vezan uz autoindustriju, a željezo i čelik porasli su za 85%. Nije to, dodaje Vuković, nešto enormno veliko, ali bitno je da je zadržana kvantiteta jer su naše kvote za izvoz čelika u EU od 2% još uvijek zadržane.
Tekstilna industrija drži standard, izvoz je porastao prestankom lockdowna, kad se posebno otvorila Italija, gdje je izvezena velika količina obuće i repromaterijala za proizvodnju obuće. Kad je u pitanju agro i prehrambeni sektor, zabilježen je najveći izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, povrća i voća. Bh. drvni sektor standardno je jak, a ni u vrijeme pandemije nije bilježio padove. No, problem je što izvozimo najviše šumske sortimente i poluproizvode od drva.
Vrisak.info
