Gotovo 600 milijuna maraka javnih prihoda uplatili su porezni obveznici u Federaciji BiH u siječnju, nastavljajući tako trend rast prihoda od izravnih poreza, a analizom kretanja iznosa prikupljenih poreza vidljivo je kako smo u siječnju ove godine premašili i pretpandemijski siječanj 2019..
Stanje po županijama
Porezna uprava Federacije BiH potvrdila je kako su porezni obveznici Federacije BiH u siječnju 2024. godine uplatili 584,051.560 KM javnih prihoda, što je, u odnosu na siječanj 2023. godine, više za 57,165.213 KM ili za 10,85%, a u odnosu na siječanj 2019. godine više za 169,520.589 KM ili za 41%. Analizom iznosa naplate iz administrativnih područja u Federaciji vidljivo je kako četiri županije sudjeluju s gotovo 80 posto ukupno prikupljenih poreza u FBiH.
Prvo mjesto drži Sarajevska županija iz koje su u siječnju prikupljene 213,224.132 marke javnih prihoda, što je rast od 24,236.776 maraka u odnosu na siječanj 2023. godine. Druga županija po iznosu javnih prihoda je Tuzlanska, iz koje je u siječnju prikupljeno 95,444.916 maraka javnih prihoda. Na trećem mjestu je Zeničko-dobojska sa 74,316.522 marke, a slijedi Hercegovačko-neretvanska sa 73,094.700 maraka prikupljenih prihoda, a što je porast od 10,389.074 marke. Iz Srednjobosanske županije prikupljene su pak 45,163.844 marke, što je također porast u odnosu na siječanj prošle godine, i to za 4,848.233 marke. U Unsko-sanskoj županiji iznos javnih prihoda u siječnju bio je 33,508.232 marke (uz porast od 4,141.563 marke), a slijedi Zapadnohercegovačka županija s iznosom od 24,485.182 marke, što je pak rast od 4,820.543 marke. Zanimljivost vezana uz ovu županiju proizlazi iz činjenice da je ona, prema popisu 2013., imala oko 94 tisuće stanovnika, a primjerice, Unsko-sanska 273 tisuće, gotovo tri puta više, no razlika u iznosu prikupljenih javnih prihoda višestruko je manja, što pak upućuje na snagu gospodarstva Zapadnohercegovačke županije.
Po iznosu prikupljenih poreza slijedi Hercegbosanska županija, u kojoj su porezni obveznici u siječnju uplatili 11,895.560 maraka, što je porast za oko milijun maraka u odnosu na siječanj 2023. godine. Deveto mjesto drži Bosansko-podrinjska županija s prikupljenih 6,653.688 maraka (rast od 353 tisuće maraka), slijedi Posavska županija sa 6,264.785 maraka te uz zabilježeni rast od 808 tisuća maraka u odnosu na siječanj prošle godine.
Rast prometa
Pitanje prikupljanja izravnih poreza, pri čemu veliki dio čine oni prikupljeni na osnovi poreza na dohodak i dobit, svakako govori o ekonomskim kretanjima, odnosno gospodarskoj situaciji koja je, unatoč izazovima i općenito padu gospodarskih aktivnosti, dovoljno živa, o čemu svjedoči porast u odnosu na mjesec koji je prethodio krizama. Takvo što ohrabruje i upućuje na žilavost domaćeg gospodarstva i poslovnih subjekata koji pronalaze način za održati svoje aktivnosti na razini, zadržavajući, pa čak i povećavajući broj zaposlenih radnika. Naravno, porast prihoda prati i rast broja fiskalnih uređaja putem kojih se bilježi promet, pa je tako, u odnosu na 31. siječnja 2023., broj fiskalnih uređaja veći za 5149, a evidentirani promet u siječnju 2024. godine veći je u odnosu na siječanj 2023. godine za 229,548.291,33 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. siječnja 2024. godine bila je Centar Sarajevo, na čijem je području instalirano 6626 fiskalnih uređaja. Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. siječnja 2024. godine bili su Dobretići, na čijem je području instalirano šest fiskalnih uređaja. Općina u kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u siječnju 2024. godine je Novi Grad Sarajevo, na čijem je području evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu od 391,408.660,77 KM. Općina u kojoj je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u siječnju 2024. su Dobretići, na čijem je području evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu od 167.398,47 KM, piše Večernji list BiH.
Vrisak.info
