U 10 mjeseci izvezeno je robe u vrijednosti od 14,5 milijardi KM. Podaci VTK-a BiH pokazuju da se najviše izvozilo u Njemačku, u koju je plasirano proizvoda u vrijednosti od 2,3 milijarde KM, te Hrvatsku, gdje je ostvaren izvoz u vrijednosti od 2,2 milijarde KM
Električna energija, izolirana žica, čelične konstrukcije… samo su neki od proizvoda iz BiH koji su se našli na stranim tržištima. U deset mjeseci ove godine, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore, iz BiH se najviše izvozilo u Njemačku, u koju je plasirano proizvoda u vrijednosti od 2,3 milijarde maraka, te susjednu Hrvatsku, gdje je ostvaren izvoz u vrijednosti od 2,2 milijarde maraka.
Uvozna tržišta
Nakon ovih dviju država, najviše robe iz BiH plasirano je u Srbiju, i to za 1,7 milijardi KM, Austriju – 1,5 milijardi KM te Sloveniju – 1,2 milijarde KM. – Najznačajnija uvozna tržišta u 10 mjeseci ove godine su Hrvatska – 4,4 milijarde KM, Srbija – 3,3 milijarde KM, Njemačka – 2,1 milijardu KM, Slovenija – 1,9 milijardi KM i Italija – 1,8 milijardi KM, stoji u podacima Vanjskotrgovinske komore.
Ukupna vrijednost izvezene robe iznosila je 14,5 milijardi KM i manja je za šest posto, odnosno 939,1 milijun KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kako je prikazano u detaljnoj analizi, najviše se izvozila električna energija, u iznosu od 927,307.941 KM, pa izolirana žica za 573,615.613 KM te željezne ili čelične konstrukcije za 515,043.493 KM. Kada je pak riječ o uvozu roba, njihova vrijednost ostvarena je u iznosu od 23,6 milijardi KM i manji je za dva posto, odnosno 553,4 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2022. godine – stoji u podacima.
U promatranom vremenu najviše je uvezeno naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala, i to za 2,057 milijardi KM, osobnih i drugih motornih vozila za 935,829.010 KM te lijekova u vrijednosti od 567,797.274 KM.
Moguće povećanje izvoza
Ekonomisti smatraju da su tržišta na koja se najviše izvozila, osobito hrvatsko, poprilično blizu pa je tamo lakše naći tržište i izvoziti, što je razlog ostvarivanja solidnog izvoza u odnosu na neka druga tržišta. – Jedan od čimbenika koji je također važan je postojanje tvrtki iz ovih država u Bosni i Hercegovini koje izvoze iz BiH na svoje matično tržište, često u okviru iste grupacije – kazao je ekonomist Ivan Gavran za Nezavisne novine. Za navedeni medij komentirao je i kako je moguće daljnje povećanje izvoza te da nema formalnih prepreka, već da je, prije svega, do naše (ne)konkurentnosti i (nepovoljnih) uvjeta poslovanja u BiH.
Podsjetimo, lani je iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 18,4 milijarde KM, što je više za 3,8 milijardi KM ili 26% u odnosu na 2021. godinu.
Istodobno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje od 7,2 milijarde KM ili 33% u odnosu na prethodnu godinu. Kada je u pitanju trgovina općenito, najznačajniji partneri po obujmu su Hrvatska i Srbija, koje sudjeluju značajno u razmjeni, Hrvatska sa 16,8% i Srbija s 13,7%. Uz te zemlje, Njemačka sudjeluje s 11,3%, Italija s 9%, Slovenija s 8% i Austrija sa 6,5%. I lani se iz BiH najviše izvozila električna energija, aluminij u sirovim oblicima i željezne ili čelične konstrukcije. S druge strane, najviše uvozimo, ponovno, aluminija u sirovim oblicima, naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala te kamenog ugljena i briketa.
Vrisak.info
