Talijanska vlada blago je snizila procjene rasta gospodarstva u 2024. i 2025. godini zbog “kompliciranog međunarodnog i geopolitičkog okvira”, rekao je ministar gospodarstva.
Talijanski BDP porast će u ovoj godini za jedan posto, navelo je ministarstvo financija u izvješću o gospodarstvu i financijama. U rujnu bili su prognozirali da će porasti za 1,2 posto.
Nova je procjena još uvijek znatno viša od konsenzusa većine neovisnih instituta prema kojima bi aktivnost trebala porasti za nekih 0,7 posto.
U 2025. godini vlada sada prognozira 1,2-postotni rast BDP-a, slabiji također za 0,2 postotna boda no što su bili očekivali prošle jeseni.
Pri izradi procjena vodilo se računa o “kompliciranom međunarodnom i geopolitičkom okviru”, rekao je novinarima ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti, misleći na sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku, objašnjava Reuters.
Proračunski deficit trebao bi se u ovoj godini spustiti na 4,3 posto, potvrdila je vlada prognozu od prošle jeseni, sa 7,2 posto u 2023. godini kada je uvelike premašio ciljanu razinu zbog skupih programa poticaja za renoviranje stambenih nekretnina.
U protekle četiri godine poticaji su državnu blagajnu stajali oko 219 milijardi eura, rekao je ministar gospodarstva. ‘Superbonus’, najizdašniji među njima, omogućio je vlasnicima nekretnina porezni odbitak do 110 posto troškova građevinskih radova koji bi trebali smanjiti potrošnju energije.
U 2025. proračunski manjak trebao bi kliznuti na 3,7 posto i biti neznatno viši no što je ministarstvo financija do sada očekivalo, i kliznuti na tri posto u 2026.
Posrijedi su prognoze, a ne ciljevi, naglasio je Giorgetti, budući da EU trenutno prilagođava fiskalne propise pa vlada nema jasan referentni okvir.
Dodao je i da su spremni intervenirati korektivnim mjerama kako bi u iduće dvije godine postigli “točno” one brojke koje su biili zacrtali.
Talijanski javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi, po novim vladinim procjenama, rasti do 2027. godine zbog, kako navodi Giorgetti, “poražavajućeg utjecaja” Superbonusa. U ovoj godini trebao bi iznositi 137,8 posto BDP-a i porasti na 138,9 posto u 2025. U 2026. iznosit će 139,8 posto, procjenjuje vlada.
Vlada je ograničila poticaje u sklopu Superbonusa i građanima se sada pri poreznom odbitku priznaju samo troškovi dovršenih građevinskih radova.
Kako bi obuzdao uzlazni trend, ministar planira prodajom imovine pribaviti oko 20 milijardi eura do kraja 2026., što odgovara oko jedan posto BDP-a.
Vrisak.info
