Kupnja iz udobnosti doma odavno je postala svakodnevica za građane Bosne i Hercegovine, a sve što ne mogu pronaći na domaćem tržištu jednostavno naručuju putem interneta.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH), vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu tijekom prvih devet mjeseci ove godine iznosila je više od 2,8 milijuna konvertibilnih maraka.
Kako navode iz UNO BiH, ovaj iznos obuhvaća pošiljke ocarinjene u referatima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu, dok su davanja na te pošiljke iznosila 636.365 KM.
“Riječ je o pošiljkama koje podliježu uvoznom carinjenju, i to onima čija vrijednost prelazi 300 KM ako ih fizička osoba naruči od pravne osobe, odnosno 90 KM ako se radi o pošiljci između fizičkih osoba iz inozemstva”, pojašnjavaju iz UIO BiH.
Iz ustanove napominju kako stvarni broj narudžbi iz inozemstva može biti znatno veći, jer u statistiku ne ulaze pošiljke manje vrijednosti, koje su oslobođene plaćanja uvoznih davanja.
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je ukupna vrijednost ocarinjene robe iznosila oko 2,6 milijuna KM, davanja su tada bila nešto više od 574 tisuće KM.
Građani sve češće kupuju putem stranih platformi
Rast internetske trgovine potvrđuje i Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruge građana “ToPeeR” iz Doboja, koja ističe kako mnogi građani kupuju putem stranica na društvenim mrežama koje nisu službeno registrirane.
“Građani danas kupuju gotovo sve putem interneta, daleko više nego prethodnih godina. Naučili su prepoznati prijevare i postali su oprezniji, pa su i slučajevi prijevara znatno rjeđi”, kaže Šešlija za Nezavisne novine.
Pandemija i nove aplikacije ubrzale rast e-trgovine
Prema njezinim riječima, pandemija koronavirusa i pojava popularnih platformi poput Temua dodatno su ubrzale razvoj e-trgovine u BiH.
“”Covid nas je naučio da kupnja može biti jednostavna i bez odlaska u trgovine. Ljudi su se prilagodili i sada imamo generaciju potrošača koja je navikla na internetsku kupnju”, istaknula je Šešlija, dodajući da su se i starije osobe u tom razdoblju okrenule digitalnoj kupnji.
Dostava često skuplja od proizvoda
Da su građani BiH sve skloniji kupnji iz inozemstva potvrđuje i iskustvo Ivane M. iz Banje Luke, koja već godinama naručuje proizvode putem interneta.
“Mnogo toga što koristim, poput kozmetike, ne mogu pronaći kod nas, pa kupujem online. Nikada nisam imala problema, ali uvijek biram provjerene stranice”, kazala je Ivana.
Ipak, kao najveći problem ističe visoke troškove dostave.
“Budući da BiH nije članica Europske unije, cijene dostave često su znatno više nego u drugim zemljama. Zna se dogoditi da je dostava skuplja od samog proizvoda, pa zbog toga ponekad odustanem od kupnje”, zaključuje ona.
Prema svemu sudeći, internetska kupnja u BiH nastavlja svoj uzlazni trend, a s razvojem novih platformi i boljim logističkim rješenjima, taj će iznos u narednim godinama zasigurno još rasti.
Vrisak.info
