Preliminarne analize pokazuju da bi nadolazeće uvođenje Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) moglo imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo Bosne i Hercegovine.
Kako se navodi ovo se odnosi osobito u sektorima koji su snažno ovisni o fosilnim gorivima i energetski intenzivnoj proizvodnji.
CBAM, nova regulativa Europske unije koja stupa na snagu u siječnju 2026., dio je europske strategije u borbi protiv klimatskih promjena.
Sustav predviđa da će uvoznici u EU morati plaćati naknadu za emisije ugljika sadržane u proizvodima, u visini troškova koje bi snosili proizvođači unutar Unije.
Ova mjera ima za cilj izjednačiti uvjete tržišnog natjecanja i spriječiti tzv. “ugljični curenje”, premještanje proizvodnje iz EU u zemlje s blažim ekološkim standardima.
a BiH, to znači da će ključni izvozni sektori poput proizvodnje električne energije, aluminija, čelika i cementa biti među najpogođenijima. Stručnjaci upozoravaju da bez pravovremenih reformi, zemlja bi mogla izgubiti konkurentsku prednost na europskom tržištu.
No iz Europske unije poručuju kako CBAM nije nužno prijetnja, već može biti prilika.
Ako BiH provede potrebne političke i tehnološke reforme, uključujući prelazak na čišće izvore energije, modernizaciju postrojenja te korištenje fondova za klimatsko financiranje ova mjera može potaknuti inovacije i dugoročno povećati konkurentnost domaće industrije.
S obzirom na važnost izvoza u EU za bosanskohercegovačku ekonomiju, pred stručnjacima i političarima je izazov da preoblikuju industrijski pejzaž zemlje u skladu s globalnim klimatskim ciljevima.
Vrisak.info
