ICT je drugu godinu zaredom najveća hrvatska izvozna industrija, odnosno prema Industrijskoj strategiji RH najveći predstavnik gospodarskih “pokretača” objavio je HUP. Pokretačke industrije definirane su kao one sa značajnom razinom izvoza, te predstavljaju ključne industrije koje mogu promijeniti strukturu izvoza te tako povećati konkurentnost Hrvatske.
Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ovog ICT ogranka kaže da se domaća ICT industrija po snazi sada može uspoređivati s farmacijom.
“Farmaceutska industrija je izgubila čelno mjesto među industrijskim ‘pokretačima’ padom na oko 30 milijardi kuna godišnjeg prihoda, dok je ICT, koji je 2016. preuzeo primat, nastavio rasti i lani dosegao 36 milijardi kuna prihoda”, kaže Balen.
Dodaje da je to rezultat istraživanja koje su zajednički radili HUP i SPAN Research na Eurostatovoj metodologiji. Zato, naime, postoje odstupanja od podataka CISEx-a. Prema HUP-ovom istraživanju ICT je lani po prihodima bio za 20% veći od farmaceutske industrije. Metalnu industriju, još jednu od industrijskih pokretača u Industrijskoj strategiji RH po prihodima ICT ‘šiša’ za jedno dva puta. Proizvodnju namještaja sedam puta, slično kao i proizvodnju strojeva i prehrambenu industriju.
Balen dodaje da je posebno zanimljiv segment računalno programiranje, popularnije zvan softverska industrija, koji je lani dosegnuo 10 mlrd. kuna te je veći od svih drugih pokretača izuzev farmaceutske i metalne industrije. “Ali računalno programiranje (NKD62) je poseban slučaj, jer je lani prihod tog industrijskog pokretača rastao najbrže, za 29%, dok su tri iduća, a riječ je o proizvodnji električne opreme, proizvodnji namještaja i metalnoj industriji, rasli tri puta sporije”, kaže Balen.
Ističe da rast NKD62 odskače i u razdoblju od posljednjih deset godina. Od 2007. do 2017. softveraši su u prihodima narasli 95%. Usporedbe radi, prvi idući, farmaceutska industrija, narasla je 54%. Slijedi metalna industrija s rastom prihoda od 44% u deset godina, proizvodnja strojeva i uređaja (NKD28) 31%, proizvodnja namještaja 23% dok je prehrambena industrija pala za pet posto. Balen pojašnjava da ICT sa svojih 36.151 zaposlenikom, slično kao i metalna industrija, sve su više za petama farmaciji, koja zapošljava više od 40 tisuća radnika. Tome je pomogla činjenica da je lani ICT otvorio 9180 novih radnih mjesta. “Ono u čemu je farmacija još uvijek nenadmašna, a ICT je na pola tog puta, je dodana vrijednost po zaposlenom i tu još treba puno raditi”, kaže Balen.
Da za to ima kapaciteta ukazuje činjenica da ICT raste upravo na izvozu. Lani mu je izvoz skočio za 24,5% na 7,3 mlrd. kuna, dok je u posljednjih deset godina izvoz ICT-a skočio za 195%. Izvoz metalne industrije je u deset godina narastao za upola manji iznos. Izvoz proizvodnje namještaja za tri puta manji iznos, farmacije za četiri puta manje, a prehrambene industrije osam puta manje. “Po pokazanom rastu ICT će 2025. dosegnuti 45 mlrd. kuna prihoda, baš kako smo prognozirali preklani, a u računalnom programiranju prihod od 18 mlrd. kuna. No, za to će trebati 19 tis. radnika, kojih već nemamo dovoljno”, zaključuje Balen.v
Poslovni dnevnik
