Nedostatak radne snage u većini sektora i odlazak ljudi iz Hrvatske traže hitne mjere za rješavanje problema radne snage; već neko vrijeme bilježimo pad nezaposlenosti od oko 20% na godišnjoj razini što ima za posljedicu sve manje raspoloživih radnika. Problem je posebno osjetan u turističkom sektoru gdje sezona traje gotovo cijelu godinu što traži bolje uvjete za rad i napredak. Izazov pronalaženja dugoročnog i sustavnog rješenja uključuje ne samo sve dionike turističkog sustava, već i Ministarstvo turizma i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
“Radimo na tome da svaki posjetitelj ima dobro iskustvo tijekom boravka u našoj zemlji, u svim destinacijama i u svim uslužnim objektima pa se iz godine u godinu traži radnik više. Turistički sektor u Hrvatskoj zapošljava 7% ukupne radne snage, tj. 95.000 tijekom godine, a na vrhuncu u ljetnim mjesecima doseže i do 150.000 radnika. Kako se ove godine očekuje daljnji porast turističkog prometa i otvaranje novih objekata, povećana je potreba za radnom snagom. Procjene su da nam je potrebno 15.000 radnika – ne nedostaju samo sobarice, čistačice, animatori, recepcionari, konobari i kuhari, već i menadžeri u turizmu.
Cilj nam je prvenstveno aktivirati i privući domaću radnu snagu stoga radimo i na popularizaciji zanimanja i mogućnosti prekvalifikacija, no imamo i rezervnu mjeru za zadovoljenje broja radne snage u turizmu”, objašnjava minitar turizma Gari Cappelli. Za turizam 2019. osigurano je 15.611 dozvola za strane radnike, što je povećanje za gotovo 6681 dozvolu. Ukupno je ove godine utvrđena kvota od 65.100 dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja. “Prema podacima do 1. veljače 2019., iz kvote za 2019., od 50.100 dozvola za boravak i rad preostalo je 48.450, a od 15.000 za produljenje preostalo je 14.075 dozvola”, navode iz MUP-a.
Većina još uvijek dolazi isključivo na sezonski rad, no iz Ministarstva turizma izborili su se da pomoćni radnici za sezonski rad imaju pravo rada do šest mjeseci. “Činjenica je da se neki iznova vraćaju na sezonski rad u našu zemlju”, kaže Cappelli. “Najveći porast zabilježen je u 2018., od ukupno 7930 dozvola izdano ih je 6754 za zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu”, ističu iz MUP-a.
Za kvalitetniju uslugu
Poslovi u turizmu manje su usmjereni na zapošljavanje osoba visokog obrazovanja, koje čine oko 16% svih nezaposlenih, mahom je riječ o mladima koji će poslove u turizmu prihvatiti tek privremeno i ako ne mogu pronaći zaposlenje u struci, objašnjavaju iz HZZ-a. “Također treba imati na umu i prostorni raspored radne snage. Oko 39% nezaposlenih živi na području jadranskih županija, a svi ostali u kontinentalnim županijama što znači da za zapošljavanje u turističkoj sezoni moraju imati mogućnosti za privremenu promjenu boravka”, navode. Potreba za uvozom radne snage je neophodna. Jedan od primjera je Hotel Lemongarden u Sutivanu na Braču, u kojem je trenutačno zaposleno 12 ljudi na održavanju objekta, a tijekom ljetne sezone bude i do 70 zaposlenika, od toga 11 stranih – iz Austrije, Slovačke i Češke, a imaju i zaposlenika iz Južnoafričke Republike.
“Svi oni fluktuiraju na austrijskom radnom tržištu, međusobno se povezuju i apliciraju za rad u našem hotelu. Uglavnom kao kuhari, slastičari i konobari”, objašnjava nam Jelena Pajić Vladislavić, glavna menadžerica Hotela Lemongarden. “Još 2016. kad je hotel otvoren suočili smo se s problemom pronalaska kvalificirane radne snage, svjesni da bez vrhunskog kadra ne možemo napredovati. Nemogućnost popunjavanja svih pozicija možda je proizašla iz činjenice da je došao novi poslodavac čiji su uvjeti bili nepoznati, a s druge strane visoko turistički razvijeni Split i Hvar nudili su ista radna mjesta i već provjerene uvjete”, kaže Pajić Vladislavić.
Prednost uvoza radne snage je, navodi, isključivo financijska jer tako mogu zaposliti visokokvalificirani kadar na šest mjeseci, nakon čega odlaze u svoje matične zemlje raditi u zimskim turističkim destinacijama. U Lemongardenu, bilo da su radnici odavde ili iz “uvoza”, nastoje im pružiti kvalitetne uvjete te ih nagraditi za predanost. Izgradili su i stanove isključivo za zaposlenike kako bi bili s obiteljima dok su daleko od svojih domova. “Kada bi sezona bila dugotrajnija i stabilnija, turistički kadar iz Hrvatske bi bio dostupniji i obrazovaniji. Važno je omogućiti uvoz radne snage kako bismo pružili kvalitetnu uslugu i proizvod, na zadovoljstvo tima”, zaključuje glavna menadžerica Jelena Pajić Vladislavić.
Rasprava na konferenciji
Ministarstvo turizma je s Vladom osiguralo brojne potpore i poduzelo inicijative kojima je osim zapošljivosti i privlačenja radne snage cilj, između ostalog, popularizacija turističkih i ugostiteljskih zanimanja te edukacija. Tako je, primjerice, dosad s partnerima sufinancirano obrazovanje 1370 učenika i studenata za ugostiteljsko-turistička i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma, za što je isplaćeno više od 10,7 milijuna kuna. I HZZ pruža podršku u organizaciji predselekcija u kontinentalnim uredima za poslodavce duž Jadrana.
Od najavljenih 100 za 18 poslodavaca u 27 gradova, dosad je održano 55 predselekcija za 11 poslodavaca. Provode se i mjere aktivne politike zapošljavanja posebno kroz mjeru stalnog sezonca kojom se financira novčana pomoć dok sezonci ne rade, sufinancira i produženo osiguranje za one koji su radili najmanje šest mjeseci u prethodnoj sezoni te su spremni za rad i u narednoj. Tražeći optimalna rješenja u aktivaciji radne snage u turizmu, u suradnji s MUP-om, Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te HZZ-om provode se godišnje ankete među nezaposlenima o interesu za radom.
Nakon ovogodišnje je evidentirano 20.279 osoba koje su spremne prihvatiti posao tijekom sezone. O turističkoj radnoj snazi bit će će riječi sutra u hotelu Westin u Zagrebu, na konferenciji Turistički djelatnik – Izazovi i mogućnosti, koja će okupiti domaće i inozemne stručnjake. “Vjerujem da nas očekuje zanimljiva rasprava oko ove goruće teme te da će ona polučiti još neka nova rješenja i ideje na zadovoljstvo svih koji rade u turizmu”, poručuje ministar Cappelli.
Poslovni.hr
