Donald Trump, predsjednik SAD, potpisao je objavu o uvođenju carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij, pozivajući se na američki zakon koji odobrava djelovanje protiv uvoza koji potkopava nacionalnu sigurnost. Takva objava američkog predsjednika uslijedila je nakon odluke američkog ministra trgovine da je uvoz ovih proizvoda izazivao prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD. Od 2013. do 2016. broj radnih mjesta u aluminijskoj industriji SAD pao je za 58 posto, a brojna postrojenja za obradu aluminija su zatvorena, kao izravni rezultat uvoza jeftinog aluminija.
Hoće li i u kojoj mjeri ove odluke pogoditi mostarski „Aluminij“, pitali smo direktora Aluminija d.d. Mostar Maria Gadžića, a koji je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju kazao kako je prije svega činjenica da je burzovna cijena aluminija doživjela oporavak, međutim tijekom cijele prošle godine taj je oporavak pratio i stalan porast cijena svih ulaznih sirovina, ključnih za proizvodnju aluminija, što ih je onemogućilo osjetiti pozitivne učinke rasta cijene njihovih proizvoda.
A glede utjecaja američke carine na aluminij i na njihovo poslovanje, Gadžić kaže kako vrlo pozorno prate ukupnu situaciju s tim globalnim ”ratom”, premda nemaju izravnih poslovnih veza s američkim tržištem.
-Koliko je globalna aluminijska industrija, koja je u cijelosti izložena burzi, volatilna zorno svjedoči činjenica da se trenutačno nalazi u najdubljoj krizi od njezina postanka. Razlog tomu su, 6. travnja uvedene, mjere SAD-a o zamrzavanju cjelokupne imovine i poslovanja sedamnaest ruskih tvrtki i privatnih osoba, među kojima su i vlasnici gotovo svih proizvođača aluminija i glinice u Rusiji i njihovih tvrtki u svijetu (svugdje gdje imaju kapital, zahvaćeni su ovim mjerama). Uvođenjem tih mjera, u jednomu je danu nastala potpuna blokada izvoza tri mili-juna tona ruskoga metala prema svijetu, blokirano je nekoliko tvornica glinice s ruskim kapitalom u nizu zemalja Europe i svijeta, a istodobno su brazilske vlasti (zbog ekoloških razloga) prepolovile proizvodnju tamošnje tvornice glinice koja je među najvećim svjetskim proizvođačima te sirovine. Aluminijska je industrija danas suočena s neviđenom krizom globalnih razmjera, jer je za manje od mjesec dana došlo do blokade cca 10% svjetske proizvodnje aluminija-ističe on.
Prema njegovom mišljenju, dodaje Gadžić, rast cijena oteo se kontroli i burzovna cijena glinice danas je najveća u povijesti. Aluminij d.d. Mostar na dnevnoj razini prati i analizira tržišna kretanja, ostvarujući intenzivnu komunikaciji sa svjetskim stručnjacima, ali trenutačno nitko ne može niti predvidjeti do koje će mjere burza surovo djelovati na kretanje cijena naših sirovina i na kretanje cijena metala (LME) i svaki se ozbiljni analitičar zasad suzdržava od ozbiljnih prognoza koliko će dugo trajati ovaj poremećaj.
-Nedostatak 10 posto svjetskoga aluminija izaziva paniku globalne prerađivačke industrije i posljedice će nedvojbeno biti dalekosežne, poglavito za automobilsku i za građevinsku industriju, što je put novoj svjetskoj krizi-naglašava Gadžić.
