Građani Bosne i Hercegovine na svojim džepovima osjetit će posljedice inflacije, koja se u Europskoj uniji prognozira na razini do tri posto. Bh. građani imaju vrlo ograničene mogućnosti da se suprotstave inflaciji, upozoravaju stručnjaci. Ako imate novac, savjetuju, pokrenite biznis ili uložite u nekretnine. Međutim, inflacija će otvoriti i pitanje pada vrijednosti plaća, mirovina i drugih socijalnih davanja, stoga će, kažu, veći dio građana, ipak, imati značajne gubitke.
Redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Goran Radivojac za „Avaz“ je kazao da se sve što se događa u EU, prema automatizmu, prenosi na BiH. – Imamo mi povijesno pamćenje na inflaciju. Za vrijeme pandemije u EU je u opticaj puštena ogromna količina novca, a kako bi se održala njihova likvidnost. Upravo zbog toga dolazi do inflacije, imamo veću ponudu novca u odnosu na prethodno razdoblje, što će dovesti do rasta cijena – pojasnio je Radivojac. Dodao je da građani BiH to vide kada odu u trgovinu po osnovne namirnice.
– Inflacija je već tu i svi je osjetimo. Mana BiH je što imamo fiksni kurs prema euru i u budućem razdoblju možemo očekivati dodatni rast cijena – kazao je Radivojac. Prema njegovim riječima, poskupljenja u BiH posljedica su poteza EU, točnije „upumpavanja“ viška novca kako bi se prevladala kriza izazvana koronavirusom.
– Točno je da će plaće, mirovine i druga socijalna davanja izgubiti na vrijednosti u narednom razdoblju. Ali prilagođavanje primanja se neće dogoditi, jer to nije praksa kapitalističke paradigme, koja podrazumijeva da zarada ovisi od produktivnosti radnika, a ne od razine cijena – naglasio je Radivojac.
Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA-e Amila Pilav-Velić navodi da su posljedice pandemije u svijetu, pa tako i u BiH, trenutno izražene kroz troškovnu inflaciju. U tom slučaju, kaže, potrebne su nam promjene u fiskalnoj politici, u smislu restriktivnih mjera. Povećanjem poreza ili uvođenjem novih smanjile bi se osobna, ali i proračunska potrošnja, a krajnji rezultat bio bi smanjenje ukupne potražnje i inflacije. Ona podsjeća i na nepopularne mjere smanjenja opsega kredita i povećanja kamata.
– To bi dovelo do smanjenja investicija poduzetnika i pojedinaca, ali i Vladine potrošnje. Ove mjere rezultirat će manjom zaposlenošću, manjim dohotkom, potrošnjom, ali i manjom inflacijom – pojasnila je za „Avaz“ Pilav-Velić.
– Kad je riječ o rastu kamatnih stopa, to će ovisiti o kretanju BDP-a u EU. Rast kamatnih stopa čini investicije skupljim i to negativno utječe na gospodarski rast. Ako su oni zainteresirani da potaknu gospodarski rast onda neće dozvoliti rast kamatnih stopa. Doći će do blagog prilagođavanja – naglasio je Radivojac.
Vrisak.info
