Podatak kako su izravne novčane doznake dijaspore u protekloj godini gotovo dosegnule iznos od 3,8 milijardi maraka jasno upućuje na potencijal bh. iseljeništva u ekonomskim tokovima domovine, no dugoročno gledano, postoji i drugi dio priče koji bi, uz strateški pristup, mogao transformirati ekonomsko područje BiH, dovesti znatno veći broj investicija te u konačnici voditi otvaranju većeg broja novih radnih mjesta, piše Večernji list BiH.
Suradnja
Uvezivanje s dijasporom nešto je na što se u posljednje vrijeme gleda kao na pitanje broj jedan, a poglavito kada govorimo o odnosu lokalnih zajednica. Tako je nedavno potvrđeno kako Grad Mostar u suradnji s USAID-ovim projektom “Diaspora Invest” provodi aktivnost uvezivanja dijaspore, a cilj je informirati dijasporu o budućim aktivnostima koje će se provoditi na području Grada Mostara, a koje će imati za cilj involviranje dijaspore u lokalni ekonomski razvoj. Još jedna od lokalnih zajednica koja je prepoznala potencijal koji leži u uvezivanju s dijasporom je i Livno koje je već prije objavilo poziv svim žiteljima toga grada koji žive i rade u inozemstvu da popune upitnik s namjerom povezivanja, suradnje, razmjene iskustva i zajedničkog djelovanja. Cilj je, ističu, pružiti što bolju i učinkovitiju uslugu, informacije i pomoć u povezivanju s poslovnim i drugim subjektima na području Livna te smo otvoreni za ideje, sugestije i prijedloge za unaprjeđenje naših usluga i odnosa s dijasporom. Prikupljeni podaci pomoći će umrežavanju, kao i uvid u geografsku rasprostranjenost naše dijaspore.
Ovakvi procesi svakako su hvalevrijedni te pokazuju kako su u lokalnim samoupravama itekako svjesni kolike se mogućnosti razvoja otvaraju kroz umrežavanje s dijasporom, a kako bi ti procesi dobili dodatno na težini, potrebno je uključivanje svih razina vlasti i harmoniziran pristup. Takvo što nameće se i kao logičan slijed jer je bh. dijaspora, uz brojne kontakte s uspješnom poslovnom zajednicom, u brojnim primjerima i sama postigla zavidne rezultate u poslovnom svijetu Europske unije.
Mjeseci koji su pred nama, sada već tradicionalno, donose i nekoliko značajnih događaja koji su posvećeni upravo uvezivanju s dijasporom, koja je i inače prisutnija u domaćim ekonomskim tokovima upravo kroz osobnu potrošnju tijekom ljetnih odmora. A to je i prilika za ostvariti kontakte, produbiti prijateljstva, stvoriti neka nova partnerstva kako bi se onaj početni potencijal koji se veže uz izravne novčane doznake, podigao na višu razinu. Ove godine Mostar će biti domaćin iznimnog događaja, već etabliranog susreta vrijednih domaćih i poduzetnih ljudi iz dijaspore. Riječ je o novom izdanju tradicionalnog ljetnog okupljanja pozitivnih vibracija na jednom mjestu – konferenciji Connecto 2024., koja će se, baš kao i prethodnih godina, održati u dvorani Europa u sklopu Tehnološkog parka “Intera”. Konferencijski dio ponovno će se održati prvog dana, točnije u utorak, 25. lipnja, u dvorani Europa Tehnološkog parka “Intera”, a Connecto 2024. nakon toga se nastavlja B2B susretima, koji su također zaštitni znak ovog događaja već dugi niz godina – i trajat će sve do 27. lipnja, odnosno do četvrtka. I ove godine s Tehnološkim parkom “Intera” iza organizacije događaja “Connecto 2024.” stoje GIZ (Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit) kroz projekt BOOST, koji sufinanciraju Europska unija i njemačka vlada kroz projekt “EU4DigitalSME”, kao i Enterprise Europe Network (EEN).
Rast doznaka
A kada je pak riječ o izravnim novčanim doznakama, treba uputiti na podatke Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) prema kojima su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM i za 307 milijuna KM su veći u odnosu na 2022. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva. O tomu da je dijaspora, unatoč ekonomskim izazovima koji su zahvatili i EU, ipak zadržala, pa i ojačala svoju financijsku poziciju kroz veće plaće, dokazuje i već spomenuti porast iznosa koje šalju u domovinu. Naime, u 2022. godini ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosi se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.
Vrisak.info
