Povećati broj poljoprivrednih gospodarstava na 90 tisuća, a broj mladih koji njima upravljaju na gotovo 13 tisuća, uz vrijednost proizvodnje hrane koja bi morala premašiti milijardu i 600 milijuna maraka, samo su neki od ciljeva koji proistječu iz nedavno usvojene strategije poljoprivrede u Federaciji do 2027. godine, a koja donosi četiri strateška cilja i devet prioriteta, piše Večernji list BiH.
Dokument je to koji daje odgovor na brojne izazove s kojima se danas suočava selo, počevši od niske produktivnosti i rascjepkanih parcela pa do nedovoljne razine konkurentnosti, odnosno tehnološkog razvoja, uslijed čega su domaći poljoprivrednici dulje izloženi situaciji u kojoj bavljenje tom vrstom djelatnosti postaje neisplativo.
Međutim, ispunjavanje zacrtanih ciljeva trebalo bi donijeti toliko željenu promjenu te omogućiti da Federacija BiH postane prostor koji će svojim potencijalima za proizvodnju zdrave hrane konkurirati na mnogo većim tržištima Europske unije.
U tom smislu prvi strateški cilj kroz koji se želi stvoriti pametan, otporan i diversificiran sektor poljoprivrede, a uz ostalo, ciljana vrijednost je povećati pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda na 50 posto, kao i vrijednost proizvodnje na više od 1,6 milijardi maraka.
Prvi prioritet u okviru ovoga cilja je podržavati održivi dohodak i otpornost gospodarstava kako bi se poboljšala opskrbljenost hranom, a u tom smislu plan je povećati broj registriranih gospodarstava na 90 tisuća, dok bi broj mladih koji njima upravljaju trebao biti 12.900, a od toga broja 3225 žena. Drugi prioritet u okviru cilja je jačati tržišnu orijentaciju povećanjem konkurentnosti, uključujući i stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju. Uz ostalo, namjena je i da udio poljoprivrednika koji primaju investicijsku podršku za modernizaciju bude, umjesto sadašnjih 10 posto, 25 posto, dok bi udio ostvarenih sredstava za politiku ruralnog razvoja u ukupno uplaćenim sredstvima trebao biti čak 40 posto umjesto dosadašnjih 8 posto.
Istodobno, iznos isplaćene podrške prerađivačkim kapacitetima morao bi porasti na 42,5 milijuna maraka umjesto 4,5 milijuna KM.
Nadalje, treći prioritet pretpostavlja unaprjeđenje položaja poljoprivrednih proizvođača u lancu vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, a zanimljivo je kako se namjerava povećati udio vrijednosti proizvodnje u organizacijama proizvođača s operativnim programima u odnosu na ukupnu proizvodnju na čak 60 posto.
Drugi strateški cilj odnosi se na snažniju primjenu ekoloških praksi u proizvodnji kojima se prilagođava i ublažava utjecaj klimatskih promjena, a uz ostalo, namjerava se povećati udio zemljišta u okviru obveze upravljanja kojim se podupire očuvanje ili obnova biološke raznolikosti.
Također, površina zemljišta obuhvaćena sustavima za navodnjavanje treba se podignuti sa sadašnjih 2500 na 5 tisuća hektara, dok bi površina podržana za organsku proizvodnju i proizvodnju u konverziji trebala iznositi 3500 hektara umjesto dosadašnjih 1750 hektara.
Površine koje će biti obuhvaćene komasacijom, odnosno procesom okrupnjavanja, trebale bi dosegnuti 30 tisuća hektara. Istodobno, u kontekstu zaštite bioraznolikosti, površine zaštićenih područja trebale bi dosegnuti 120 tisuća hektara.
Kada govorimo o trećem strateškom cilju, koji obuhvaća snažniju društveno-ekonomsku strukturu održivog razvoja ruralnih područja, prioritet je povećati stopu zaposlenosti u ruralnim područjima na 80 posto, dok bi broj stanovnika u takvim područjima u odnosu na ukupni broj stanovnika trebao porasti na 58 posto.
U konačnici, četvrti strateški cilj objedinjuje sve navedeno te si postavlja namjeru izgradnje moderniziranog poljoprivrednog sektora, što bi bio rezultat poticanja i razmjene znanja, inovacija i digitalizacije, a sve zajedno vodilo bi osnaživanju konkurentnosti sela, rastu životnog standarda te u konačnici zadržavanju stanovništva.
Vrisak.info
