Otvoreno europsko tržište rada posljednjih godina djeluje kao magnet za domaću radnu snagu s obzirom na veće plaće i bolje uvjete rada. Tome najbolje svjedoči podatak da je BiH za deset godina napustilo oko 660.000 radnika, a otjerali su ih, smatraju stručnjaci, nepravda, korupcija, nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla…, piše Večernji list BiH.
Sve masovnije iseljavanje i poslodavce je dovelo u nezahvalnu poziciju, pa tako danas umjesto domaćih radnika zapošljavanju Nepalce, Filipince…
Više zaposlenih
I unatoč tome što poslodavci muku muče s pronalaskom adekvatne radne snage, podaci pokazuju da BiH i dalje ima veliku nezaposlenost. Kako je pokazala anketa o radnoj snazi koju je predstavila Agencija za statistiku BiH, u četvrtom tromjesečju 2023. godine radnu snagu u BiH činilo je 1,398 milijuna osoba, od kojih je 1,221 milijun (87,4%) zaposlenih i 177 tisuća (12,6%) nezaposlenih osoba. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, broj zaposlenih osoba povećao se za 1,6%, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 6,2%. Broj osoba izvan radne snage u BiH u četvrtom tromjesečju 2023. iznosio je 1,481 milijun i smanjio se za 0,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.
Prema podacima iz ankete o radnoj snazi, u četvrtom tromjesečju 2023. godine, od ukupnog broja osoba koje čine radnu snagu, 852 tisuće (60,9%) su muškarci, a 546 tisuća (39,1%) su žene. U ukupnom broju osoba izvan radne snage 552 tisuće (37,3%) su muškarci, a 928 tisuća (62,7%) su žene. Od ukupnog broja zaposlenih osoba 764 tisuće (62,5%) su muškarci, a 457 tisuća (37,5%) su žene, dok od ukupnog broja nezaposlenih osoba 88 tisuća (49,9%) su muškarci, a 89 tisuća (50,1%) su žene. Kako se navodi u detaljnoj analizi državne agencije, od ukupnog broja zaposlenih osoba, 65,7% osoba pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 27,4% starosnoj skupini od 50 do 64 godine, 5,7% starosnoj skupini od 15 do 24 godine i 1,2% ima 65 i više godina. Prikazali su i stupanj obrazovanja zaposlenih osoba.
– Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da 69,3% osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom – 23,1% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem – 7,7%, priopćeno je iz ove agencije. Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti pokazuje da najveći udio u zaposlenosti imaju zaposlenici – 86,6%, zatim samozaposlenici – 11,5% i neplaćeni pomažući članovi – 1,9%.
Najviše zaposlenih osoba radilo je uslužnim djelatnostima – 59,2%, zatim u industriji i građevinarstvu – 33,3% i u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu – 7,5%. U četvrtom tromjesečju 2023. godine od ukupnog broja nezaposlenih osoba, njih 52 tisuće ili 29,4% tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 tisuća ili 16,3% osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 96 tisuća ili 54,3%.
Provjerili smo i koliko su iznosile prosječne mjesečne zarade. Kako je prikazano u podacima u četvrtom tromjesečju, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 1295 KM, a u trećem tromjesečju iste godine iznosila je 1269 KM, što pokazuje da je prosječna mjesečna isplaćena plaća u četvrtom tromjesečju 2023. nominalno viša za 2,1 posto u odnosu na treće tromjesečje iste godine.
Budući da je anketa o radnoj snazi prikazala da je najveći broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima, prema službenoj statistici, oni su mjesečno zarađivali 1354 KM. Građevinari su prosječno mjesečno zarađivali 973 KM, u radnici u prerađivačkoj industriji 1038 KM, dok su zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu zarađivali 1123 KM.
Prosječne plaće
Zaposleni u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom prosječno su zarađivali 1796 KM, trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala 1022 KM, dok su prijevoznici i skladištari prosječno mjesečno zarađivali 1159 KM. Zaposleni u djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i posluživanja hrane prosječno su u navedenom tromjesečju zarađivali 851 KM, a u poslovanju s nekretninama 1166 KM. Dvije djelatnosti posebno su se istaknule kada promatramo visoku zaradu, a to su informacije i komunikacije, u kojima zaposleni mjesečno zarade 1890 KM, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja – 1850 KM.
Vrisak.info
