Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve su povećane količinski za 20,7 tona, odnosno one su i više nego udvostručene, a vrijednosno za 1,1 milijardu eura. Samo u posljednje dvije godine rezerve su uvećane za 12 tona zlata – devet tona je kupljeno u listopadu 2019. godine, a tri tone su kupljene u studenome 2020. godine. Zlato u Srbiji predstavlja i devizne rezerve, a prema podacima Narodne banke Srbije, učešće zlata u deviznim rezervama trenutno iznosi 12 posto ukupnih rezervi.
Ovaj plemeniti metal služi i kao jamstvo povjerenja u centralnu banku, osobito u izazovnim vremenima. Srbija ima vlasništvo od 36 tona plemenitog metala, drugo mjesto na Balkanu je Sjeverna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17 tona i BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora sa 1,09 tona, piše “Blic”. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.
Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji već su založene za kredit.
Mađarska je postala jedna od tri zemlje s najvećim zalihama zlata u Središnjoj i Istočnoj Europi nakon što je u ožujku utrostručila rezerve na 94,5 tona. Iz Centralne banke Mađarske navode da je povećanje zaliha zlata nastavak dugoročne strategije usvojene 2018. godine, kada su zlatne rezerve uvećane deset puta, sa 3,1 tone na 31,5 tona, nakon čega su ostale na toj razini više od dve godine.
Analitičari navode da ovaj plemeniti metal služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok, a sada se pojačana kupovina može dovesti u vezu i s koronakrizom.
Međunarodna rejting agencija Fitch predviđa da će cijena zlata ove godine pasti sa 1.734 na 1.600 dolara za uncu, a 2022. godine na 1.400 dolara zbog povećane potražnje usljed investicijskih tokova i kupovine od centralne banke. Cijena unce zlata je u petak, 9. travnja iznosila 1.741,20 dolara.
Vrisak.info
