Iako je bilo planirano da Bosna i Hercegovina u ovoj godini zaradi ozbiljna sredstva na osnovi pružanja usluga u zračnoj plovidbi, kriza koja je pogodila zračni promet uslijed općepoznatih razloga, odnosno pandemije, svakako će na kraju godine umanjiti planirane prihode no, prema svemu sudeći, to umanjenje neće biti izraženo kao što je, primjerice, izražen pad ukupnog zračnog prometa.
Pad prometa
Prema procjenama koje je u razgovoru za Večernji list iznio ravnatelj Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) Davorin Primorac, planirani iznos sredstava bio je 76 milijuna maraka uvažavajući činjenicu da je BiH preuzela nadzor nad zračnim prostorom te se planiralo povećanje prihoda. No uslijed krize koja je nastala pandemijom iznos će biti oko 52 milijuna maraka, što je 30 posto manje od planiranoga.
No Primorac ističe kako je zračni promet u ovoj godini manji za 54 posto, a to govori koliko je BHANSA uspjela svojom angažiranošću u ovoj krizi izvući najbolji mogući rezultat. Primorac podsjeća kako je sve išlo po planu u prvom i drugom mjesecu, a čak su imali i rast prometa od 9 posto na početku godine u odnosu na planirani promet. Ističe kako su posljednjih pet godina imali nevjerojatan rast i kulminacija je bilo preuzimanje odgovornosti za zračni promet, a prva godina, 2020., trebala je biti godina kada se trebalo kapitalizirati sve ono što je rađeno proteklih godina.
No pandemija je imala veliki negativni utjecaj na globalni zračni promet. Primorac je mišljenja kako se početak oporavka zračnog prometa očekuje od proljeća iduće godine te je izrazio nadu kako će se BiH ipak brzo vratiti na planirano kada je riječ o nadzoru.
Preuzimanjem kontrole neba u prosincu prošle godine ocijenjeno je kao jedan od najvažnijih događaja u daytonskoj BiH, a razlog je činjenica da je tim potezom potvrđen puni suverenitet BiH koja od tada, osim nadzora nad teritorijem, ima i nadzor nad zračnim prometom.
Osim simbolične vrijednosti, takvo što otvorilo je i nove perspektive u kontekstu javnih prihoda, odnosno smanjenja troškova.
Važnost poteza
Naime, do trenutka preuzimanja nadzor nad gornjim nebom, iznad 10 tisuća metara, vršile su Hrvatska i Srbija te na osnovi te činjenice ubirale prihode.
Do tada BiH je bila nadležna za pružanje usluga do razine leta 325, odnosno do 10.000 metara, a gdje se odvija oko 20% od ukupnog zračnog prometa. Inače, prihodi se ubiraju na osnovi rutnih naknada za usluge koje pružaju u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru BiH, pri čemu je BiH, kao jedna od država ugovornica multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, prihvatila principe za utvrđivanje troškovne baze rutnih naknada i izračunavanje jediničnih cijena, kao i zajedničku politiku u izračunu rutnih naknada i temeljnog troškovnika. Pritom u formuli za izračun cijene ulazi nekoliko varijabli pa se tako rutna naknada svakog pojedinačnog leta dobije množenjem jedinične cijene (unit rate) za tu godinu s brojem jedinica usluge (service units) svakog pojedinačnog leta.
Prilikom preuzimanja nadzora ravnatelj Primorac naglasio je kako je to veliki dan za Bosnu i Hercegovinu kao državu jer su u relativno kratkom razdoblju kao najmlađa europska agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi stvorili tehničke, kadrovske i sve druge preduvjete da sami, u cijelosti, nadziru zračni promet iznad teritorija BiH.
Vrisak.info
