Kako na najbolji način iskoristiti što više sredstava iz novčanog fonda Europske unije, pripremljenog kroz Instrument za pretpristupnu pomoć IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine te vrijednog 14,5 milijardi eura, jedno je od važnih pitanja u kontekstu pripreme ekonomskih politika na svim razinama u Bosni i Hercegovini, a ovaj put, svoj dio traže i županije, piše Večernji list BiH.
Naime, u ovoj fazi programiranja sredstava, 2021. i 2022. godina, zastupljeni su sektori koji su u isključivoj ili neizravnoj nadležnosti županijske razine vlasti te je stoga od iznimnog značaja na vrijeme programirati projekte, usvojiti sve potrebne strateške dokumente koji su preduvjet sudjelovanja te nametnuti svoje ideje odnosno projekte koji su spremni za realizaciju.
Upravo će IPA III pružiti priliku za značajnu potporu nekim vrlo važnim projektima koji bi izravno vodili poboljšanju ukupne ekonomske situacije, kao i povećanju zaposlenosti, a jedna od županija koja se vrlo ozbiljno i temeljito uključila u proces pripreme je i Zapadnohercegovačka. Iako će novac od IPA III instrumenta biti dostupan za nekoliko godina, bitno je na vrijeme pripremiti projekte. Ravnatelj Ureda Vlade Zapadnohercegovačke županije za europske integracije Ivan Jurilj naglašava kako je od iznimnog značaja strateško planiranje kako bi predvidjeli što im je kao županiji potrebno te kako bi mogli sada ugraditi i inzistirati da se ideje ugrade u dokumente.
– Kroz usvajanje strateških dokumenata pravimo iskorake u tom smjeru, kao i kroz organizaciju sastanaka i uspostavljanje koordinacije institucija u cilju da što bolje koordiniramo naše potrebe – kazao je Jurilj, dodavši kako su tu i obuke za strateško planiranje, pisanje i provedbu projekata, kako bi na svim razinama bili spremni.
Nedavno je, u organizaciji Ureda, održan i sastanak relevantnih tijela uprave iz Zapadnohercegovačke županije koji izravno ili neizravno sudjeluju u procesu programiranja IPA III instrumenta te je zaključeno kako je nužno intenzivirati komunikaciju među svim relevantnim tijelima uprave. Sukladno mehanizmu koordinacije i pojavom potreba da se županije uključuje, ZHŽ sudjeluje u radnim skupinama te kreiranju programa kako bi se probalo prepoznati potrebe i kroz dokumente. S obzirom na mogućnost da se novac raspodjeljuje kroz pojedine razine vlasti putem javnih natječaja, pretpostavka je da su unutar BiH definirani strateški dokumenti. Ono što je važno naglasiti je činjenica kako upravo instrument IPA III traži zrelost projekata koji će biti uključeni u programe.
Do sada su u ZHŽ-u kroz proces izrade strateških dokumenata najviše pozornosti posvetili tomu da budu što spremniji te da probaju prepoznati što više projekata, pripremiti što veći broj ideja spremnih za realizaciju, tako da ih se može ugrađivati u dokumente te na taj način privući određena sredstva. U ovom trenutku još uvijek se koriste sredstava iz fonda IPA II (2014. – 2020.) za programe koji su programirani prije nekoliko godina.
U prijevodu to znači da županije moraju sada biti uključene u proces programiranja IPA III programa, i to tako da se već sada programira ono što će biti potrebno u iduće tri-četiri godine. Tako će se podići razina spremnosti ovih razina vlasti kada je riječ o valorizaciji kandidiranih projekata koji će doći na stol predstavnicima Europske komisije.
Strateško planiranje
Stoga jest važno, naveo je Jurilj, strateško planiranje kako bi se predvidjelo što ZHŽ-u kao županiji treba te kako bi mogao sada ugraditi i inzistirati da se te ideje ugrade u dokumente.
Mehanizam koordinacije u ovom bi slučaju trebao biti prepoznat kao jedna od ključnih vrijednosti na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Vrisak.info
