Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne dioničko društvo Mostar jedno je od triju javnih elektroenergetskih poduzeća u Bosni i Hercegovini koje se bavi proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električnom energijom. Poduzeće ima približno 200.000 aktivnih kupaca električne energije. Iako je primarno usmjerenje Elektroprivrede HZ HB korištenje hidroenergije kao obnovljivog izvora energije iz jednostavnog razloga što je slijev rijeke Neretve s energetskoga gledišta jedan od najznačajnijih u Bosni i Hercegovini, također se stavlja važnost i na druge oblike obnovljivih izvora energije, u prvom redu na energiju vjetra i solarnu energiju.
Poduzeće trenutačno raspolaže s ukupno osam proizvodnih postrojenja, od kojih je sedam hidroelektrana instalirane snage 852 MW i jedna vjetroelektrana instalirane snage 50,6 MW. Ukupna prosječna godišnja proizvodnja iz sljedećih postojećih proizvodnih objekata iznosi 1,62 TWh. Hidroelektrana Rama najvažnije je postrojenje u sustavu hidroelektrana na Neretvi i u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB budući da, uz instaliranu snagu od 160 MW (dva agregata), prosječna godišnja proizvodnja električne energije od 650 GWh čini oko 40 posto prosječne godišnje proizvodnje ovoga poduzeća. Postrojenje je akumulacijsko-derivacijskoga tipa i koristi vode rijeke Rame na padu 325 m. Crpna hidroelektrana Čapljina kao prva crpno-akumulacijska hidroelektrana na ovom području predstavlja jedinstven primjer hidroelektrane koja svojim dvama motorima, generatora jedinične snage 240 MVA (instalirana snaga 420 MW), daje veliki doprinos sigurnosti elektroenergetskoga sustava, kao i pokrivanju vršnih opterećenja. Specifičnost crpnih elektrana je što mogu u crpnom režimu rada vraćati vodu iz donje akumulacije u gornju te, kad se ukaže potreba, tu istu vodu koristiti za proizvodnju el. energije.
Hidroelektrana Mostar posljednje je postrojenje u nizu elektrana izgrađenih na rijeci Neretvi koje s tri agregata instalirane snage 72 MW ima srednju godišnju proizvodnju od 310 GWh. Budući da je HE Mostar posljednja na slijevu, mora konstantno puštati biološki minimum od 50 m3/s zbog regulacije ravnomjernijeg rada i izravnavanja rada uzvodnih hidroelektrana. Hidroelektrana Peć Mlini s dvama agregatima, instaliranom snagom od 30 MW i srednjom godišnjom proizvodnjom 70 GWh, predstavlja prvu hidroelektranu izgrađenu na ovim prostorima nakon rata. Prvi idejni projekt za HE Peć Mlini izrađen je davnih šezdesetih godina prošloga stoljeća kao preteča višenamjenskog objekta te tako danas čini ozbiljan energetsko-vodoprivredni kompleks uz poboljšanje uvjeta poljoprivredne proizvodnje i obrane od poplava.
Hidroelektrana Mostarsko blato koristi vode slijeva rijeke Lištice i energetski prirodnu visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i doline rijeke Neretve. S ukupnom instaliranom snagom od 60 MW (dva agregata), osim energetskoga iskorištenja vode, služi i za povećanje zaštite polja od poplava. HE Mostarsko blato predstavlja drugu hidroelektranu (nakon HE Peć Mlini) koju je Elektroprivreda HZ HB izgradila nakon rata. Hidroelektrana Jajce I instalirane snage od 60 MW (dva agregata) i srednje godišnje proizvodnje 220 GWh je derivacijskoga tipa i koristi vodu prirodne akumulacije Velikog plivskog jezera čija je nadmorska visina 428 m. Prva je hidroelektrana u Bosni i Hercegovini koja predstavlja pokretač sustava u slučaju regionalnog kolapsa elektroenergetskog sustava zemalja regije, tzv. blackout.
Hidroelektrana Jajce II predstavlja prvo postrojenje koje je izgrađeno na slijevu rijeke Vrbas. To je uglavnom protočni tip elektrane s mogućnošću dnevnoga izravnanja preko svoga akumulacijskog bazena. HE Jajce II ima tri agregata, instaliranu snagu od 30 MW i srednju godišnju proizvodnju 175 GWh.
Vjetroelektrana Mesihovina predstavlja prvu vjetroelektranu u Bosni i Hercegovini. To je proizvodno postrojenje kojim se uz 22 vjetroagregata (svaki snage 2,3 MW) ukupne instalirane snage elektrane od 50,6 MW povećala proizvodnja električne energije za 10% ukupne proizvodnje Elektroprivrede HZ HB na godišnjoj razini. Uz prosječnu potrošnju kućanstva od 6000 kWh/god, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava.
Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH koje je nakon rata izgradilo nove elektroenergetske proizvodne objekte veće snage: HE Peć Mlini, HE Mostarsko blato i VE Mesihovina.Osim spomenutih postojećih proizvodnih objekata, u tijeku su pripreme za izgradnju novih hidroelektrana i vjetrolektrana, kao i aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana. Među budućim proizvodnim postrojenjima potrebno je istaknuti Crpnu hidroelektranu Vrilo (66 MW) i vjetroelektranu Poklečani (72 MW – 108 MW), kao i ulaganje u izgradnju solarne elektrane 50 MW – 100 MW u skorijoj budućnosti. Na taj način Elektroprivreda HZ HB nastavlja s proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije (“zelena energija”) te time potvrđuje činjenicu da je vodeće poduzeće u regiji u iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Osim hidroenergije, Elektroprivreda HZ HB strateški je opredijeljena za razvoj ostalih obnovljivih izvora energije te intenzivno ulaže u razvoj proizvodnje električne energije vjetra i sunca, što će u budućnosti utjecati i na ukupnu bilancu, odnosno na uravnoteženje debalansa proizvodnje i potrošnje, tj. smanjenje nabave/uvoza električne energije unutar poduzeća. Time se istodobno vrši diversifikacija izvora i smanjuje ovisnost proizvodnje električne energije o hidrološkim prilikama.
Prema bilanci energije Elektroprivrede HZ HB uz utjecaj solarne elektrane od 100 MW predviđa se da će njezina godišnja proizvodnja u prvoj godini iznositi oko 126 GWh, što bi značilo opskrbu električnom energijom oko 21.000 kućanstava. Proizvodnja električne energije iz solarne elektrane značajno bi utjecala na bilancu energije, pogotovo u ljetnim mjesecima gdje je vidljiv debalans proizvodnje i potrošnje. Naime, Elektroprivreda HZ HB u ljetnom razdoblju ne može “pokriti” potrošnju električne energije proizvodnjom iz svojih proizvodnih objekata, što znači da mora kupovati električnu energiju za potrebe svojih korisnika. Proizvodnja električne energije iz buduće solarne elektrane smanjila bi uvoz električne energije u razdobljima kada je to potrebno.
Kao primjer uvođenja novih tehnologija i suvremenog pristupa vođenju i upravljanju elektroenergetskim sustavom Elektroprivrede HZ HB može se navesti Centar upravljanja proizvodnjom (CUP) gdje se obavljaju poslovi planiranja i analize rada proizvodnih objekata, poslovi operativnoga upravljanja proizvodnim objektima, poslovi izrade vodne bilance, poslovi obračuna i mjerenja električne energije i poslovi na radu i održavanju telekomunikacijske opreme. CUP je pripravan, ako se ukaže potreba, preuzeti daljinsko upravljanje bilo kojim ili svim proizvodnim postrojenjima u portfelju Elektroprivrede HZ HB.Distribucija Elektroprivrede HZ HB gospodari s više od 3700 trafostanica srednjega i niskoga napona te s više od 12.000 kilometara zračnih i podzemnih srednje i niskonaponskih vodova.Elektroprivreda HZ HB dobit će kroz veliki projekt digitalizacije nadzora, vođenja i zaštite distributivne mreže moderan procesni sustav koji bi trebao odgovoriti svim zahtjevima koji se stavljaju na distributivne mreže u opsegu povećanja potrošnje električne energije, uključivanja obnovljivih izvora električne energije, povećanja kvalitete električne energije koja se isporučuje krajnjem kupcu te novog režima rada u kojem kupac električne energije može ujedno biti i proizvođač električne energije. U sklopu projekta vrši se provedba novog sustava za nadzor i upravljanje distributivnom mrežom (SCADA) te dodatno alati i sustav za energetske analize (DMS) i sustav za upravljanje ispadima, rad terenskih ekipa i planiranje preventivnoga i redovitoga održavanja (OMS).
Prije više od deset godina Elektroprivreda HZ HB započela je proces provedbe sustava tzv. pametnih mjerenja u distribucijskoj mreži. U prvoj fazi proveden je AMR sustav (sustav za daljinsko očitanje brojila ukupne potrošnje u transformatorskim stanicama (TS) 10/0,4 kV) i time je omogućena kontrola i daljinski pristup parametrima električne energije u području distribucijske trafostanice s odgovarajućim profilima potrošnje, uz zapis parametara kvalitete električne energije. Nakon provedbe AMR sustava započet je proces provedbe AMM sustava (sustav za daljinsko upravljanje brojilima – industrija i kućanstva). Značajke AMR i AMM sustava su identifikacija tehničkih i netehničkih gubitaka, daljinsko upravljanje potrošnjom, pojednostavljenje i kontrola mjerne točke, praćenje kvalitete električne energije, analiza i predviđanje učitavanja s brojila… Do danas u AMR sustavu Elektroprivrede HZ HB postoji više od 95 posto distribucijskih trafostanica opremljenih pametnim brojilima s daljinskim očitavanjem, a oko 35 posto svih mjernih mjesta se nalazi u AMR/AMM sustavu. Ukupni gubici u distribucijskom sustavu smanjeni su na 9,15 posto (kraj 2019. godine); usporedba: gubici u distribucijskom sustavu 2009. godine iznosili su 17,12 posto te se kontinuirano radi na njihovu smanjenju.Svim tim aktivnostima, kontinuiranom revitalizacijom i modernizacijom distribucijskih postrojenja i mreže te digitalizacijom i uvođenjem novih tehnologija distribucija Elektroprivrede HZ HB polako ostvaruje koncept distribucijske mreže budućnosti, pametnu mrežu (Smart Grid) koja može odgovoriti na sve izazove suvremenog vremena.
Vrisak.info