Verzija ugovora o djelu u pravilu treba se koristiti kod poslova koji traju kratko i ni u kojem slučaju ne može zamijeniti radno-pravni odnos.
Situacija u praksi je znatno drugačija i nije mali broj poslodavaca koji upravo zloupotrebljavaju “ugovore o djelu” da bi što duže držali radnike, a da ih ne prijave, piše Faktor.ba.
O ovom problemu govorio je Zijad Krnjić, direktorom Federalnog zavoda MIO. Upitan je zašto se kod sklapanja “ugovora o djelu” manji postotak uplaćuje na doprinose za mirovinsko i zdravstveno, a da nositelj ugovora nema ništa od toga.
“Ugovor o djelu nije posao u pravom smislu riječi i na osnovu toga ne možete ni imati prava iz radno-pravnog odnosa jer to je pojedinačni posao. A i stopa doprinosa je značajno manja, ona je čisto uvedena Zakonom o doprinosima kao neka osnova za neke manje, dodatne prihode fondova. Kod nas to u promilima iznosi, ne popravlja nam situaciju. Ide šest posto Fondu MIO, mislim četiri posto za zdravstveno, a tu je određen postotak za porez na dohodak”, govori Krnjić.
Kaže da će uvijek biti potrebe za ugovorima o djelu, ali da njih poslodavci ne smiju zloupotrebljavati.
Jedna osoba koja je skoro godinu radila na crno kaže da je vrlo teško u našem društvu steći status zaposlenog na određeno, a na neodređeno pogotovo.
“Uglavnom, ljudi se drže godinama kao “honorarci”. Meni je na poslu kazano da gazda za mene plaća neki porez od 17 posto, da sam na ugovoru o djelu, a ja nikada ništa nisam potpisala. Prema tom ugovoru, određen postotak je uplaćivao za mirovinsko i zdravstveno, a meni nije uplaćeno ni dana mirovinskog, a što se tiče zdravstvenog, bila sam na zavodu za zapošljavanje. Nakon kontrole porezne uprave skinuta sam sa zavoda za zapošljavanje, a moj gazda naravno nekažnjen, samo je nastavio po starom prema novim radnicima”, ispričala je A. K. za Faktor.ba.
Krnjić je komentirao da osoba ako radi svaki dan, ona mora biti prijavljena, a ne raditi po ugovoru o djelu.
“Ugovor o djelu ne može mijenjati radno-pravni odnos niti jedan sat ili dan. Porezna uprava može iskontrolirati te ugovore o djelu. Gdje nije ugovor o djelu, već ustvari prikrivanje zaposlenja ili djelomičnog zaposlenja, može poništiti ugovore o djelu i obračunati sve naknade onako kako bi trebalo sa svim pravima koje bi pojedinac imao”, kaže Krnjić i dodaje:
“Ugovor o djelu je baš predviđen za pojedinačne situacije, jednokratne poslove, jednokratnog smisla, a ne za radno-pravni status. Usporedbe radi, oko 18 posto poreza stoji taj ugovor o djelu, a redovan posao 61 posto, tako da se djelomično kroz ugovor o djelu pokušava smanjiti trošak radne snage”, rekao je Krnjić.
Vrisak.info
