‘BiH je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi čak i za sezonske poslove. Mi još možemo pronaći nešto radnika u poljoprivredi, za branje plodova i tako to. Međutim, građevinski sektor sve više poseže za Indijom, Pakistanom, u turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima’, kazao je Davorko Vidović iz Hrvatske gospodarske komore
U proteklih deset godina kontigent radne snage u Hrvatskoj smanjio se za pola milijuna ljudi. Polovica od tog broja smanjila se prirodnim putem, dok je drugih 250.000 emigriralo.
“Taj gubitak ne da ni s čim kompenzirati. Na pomolu je drama na koju se nije pravovremeno reagiralo”, kazao je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore na sjednici strukovnih skupina u riječkoj Komori.
Sve to, piše Novi list citirajući Vidovića, znači da je pred domaćim tvrtkama ogromni izazov pronalaženja potrebnih radnika.
“Resursi su vrlo ograničeni. Kad je riječ o Hrvatskoj, imamo velike limite. Ostaje prostor da se kroz veće ulaganje u cjeloživotno obrazovanje poveća dužina radnog vijeka kako ljudi ne bi išli prerano s tržišta rada. Imamo neke mogućnosti da sustav obrazovanja mlade ranije uključi u svijet rada, i imamo veliku skupinu osoba s invaliditetom. Sve ostalo Hrvatska će morati kompenzirati na dva načina: ili uvozom radne snage – a pitanje je i odakle jer regija se također snažno i brzo prazni – ili će se morati kompenzirati većom razinom automatizacije, robotizacije i sličnog”, kazao je Vidović.
Ove godine su, primjerice, kvote za uvoz stranih radnika podignute na 65.100, dok je prije pet godina bilo izdano tek 400 dozvola za strane radnike. No, poslodavce i s tim odobrenim kvotama muči pitanje: gdje pronaći radnike?
Na BiH i Srbiju više se ne može računati
Vidović je izvijestio da HGK sudjeluje u izradi novog zakona koji bi trebao donijeti model tzv. beskvotnoga uvoza. To znači da će poslodavac iskazati potrebu i ako Zavod za zapošljavanje ne isporuči radnika u roku od sedam ili 14 dana stječe se automatsko pravo da se ide na uvoz potrebnih radnika, piše Novi list.
“Nažalost, sve dalje destinacije su u pitanju, jer Bosna je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi, čak i za sezonske poslove, s obzirom na to da su hrvatske plaće dva do dva i pol puta veće nego u Srbiji. Mi još možemo pronaći nešto radnika u poljoprivredi, za branje plodova i tako. Međutim, za građevinski sektor sve se više poseže za Indijom, Pakistanom. U turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima s obzirom na to da su se oni pokazali kao zemlja i destinacija iz koje dolaze dobri i kvalitetni radnici, baš pogodni za turizam”, kazao je Vidović tumačeći novu orijentaciju prema dalekim zemljama.
Dodao je da je problem i u tome što Hrvatska nema osmišljenu useljeničku politiku te da se i inače premalo ulaže u radnike.
Ima tvrtki gdje se 30 posto zaposlenih sprema van
Vidović također smatra da će plaće morati rasti, a s njima i pogodnosti za radnike kakve imaju radnici u zapadnoeuropskim zemljama, ako želimo biti konkurentni. Kad bi plaće bile i za trećinu, četvrtinu, pa i polovinu niže nego u Njemačkoj, kaže Vidović, bile bi dostatne da ljudi ostanu ovdje ako bi imali sigurnost zaposlenja. Povrh svega, dodaje, u Hrvatskoj je i previsoka stopa rada na određeno vrijeme.
“Imamo slučajeve gdje 30 posto ukupno zaposlenih u nekoj firmi traži sporazumni raskid radnog odnosa i odlaze u inozemstvo, ostavljaju čak i sigurna zaposlenja. Imate situacije da se sezoncima nudi posao na neodređeno vrijeme i odbijaju ga. Dakle, stvari su se radikalno promijenile, a naše zakonodavstvo i politika to dovoljno ne prepoznaju”, upozorio je Vidović na dramatičnost situacije.
Hrvatska je svjetski rekorder u manjku radne snage
Predsjednica Sindikata Istre Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić smatra da poslodavci imaju prostora za povećanje plaća i time vraćanje naših radnika u zemlju. Denis Delogu iz agencije Astra Centar Hrvatska iznio je na spomenutom skupu svježi podatak međunarodne agencije Manpower prema kojem je Hrvatska svjetski rekorder u manjku radne snage u odnosu na broj zaposlenih.
“S našom ekonomijom mi možemo eventualno biti atraktivni zemljama Azije ili Južne Amerike. Iz ovog našeg okruženja teško više možemo računati na radnu snagu. Jer BiH i Srbija također su se okrenule Njemačkoj, Austriji. Njihova raspoloživa radna snaga odlazi u druge zemlje EU-a. Spominju se tako Ukrajina, Filipini, Šri Lanka, Nepal, Indija, Venezuela, Honduras, Puerto Rico…”, kazao je Delogu.
net.hr
