Ako su Slovenci u veljači mogli donijeti uredbu o obustavi ili smanjenju uvoza iz trećih zemalja, čak i drugih članica EU procijeni li se da on u vrijeme pandemije koronavirusa ugrožava domaću proizvodnju, to može napraviti i Hrvatska, poručile su ovih dana vodeće tvrtke iz peradarskog sektora na sastanku s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede.
Kap koja je prelila čašu talijanski je diskonter Eurospin koji je u kolovozu otvorio vrata prvih trgovina u Hrvatskoj s početnim cijenama manjima od 13 kuna za kilogram piletine, čime je krenulo još veće predatorsko formiranje cijena u vele i maloprodaji, objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić, ističući kako je svaka cijena ispod 15 kuna damping kojim bi se trebali pozabaviti mjerodavni.
– Viškovi talijanske piletine iz AIA-e uvoze se u rinfuzi i pakiraju na podloške i, ako se to nastavi, generalno nije dobro. Očito je cilj da se s tržišta potisnu domaći proizvođači i stranci iz drugih zemalja dobiju veće tržišne udjele, a to je pogubno, posebice za peradarski sektor koji je svih ovih godina nakon ulaska u EU, i to bez subvencija, puno uspješnije odolijevao izazovima u odnosu na druge grane stočarstva – kaže Bobetić.
Od ulaska u EU cijene jaja u nas su u prosjeku pale 20% i lani su bile 8% više od prosječnih cijena EU. No što se tiče mesa peradi, grill pilića, trupova, one su zadnjih pet-šest godina na razini prosjeka EU, ali je konfekcija poput pilećeg filea i 20-30 posto jeftinija nego u drugim državama članicama.
– Kilogram najjeftinijeg filea iz uvoza košta manje od 30 kuna, a cijena mu se penje i na 45 pa do 59 kuna za kvalitetno domaće meso. To nije normalno i ne može naći ni u jednoj drugoj članici. U Sloveniji ili Italiji cijena pilećeg filea je između 12 i 18 eura – napominje Bobetić.
Dampinški uvoz, manje turista i smanjena potrošnja u HoReCa sektoru (hoteli, restorani, kafići) zbog korone rezultirali su tako značajnim pogoršanjem proizvodno tržišnih i ekonomskih uvjeta poslovanja. Nosioci peradarske proizvodnje u nas su već u travnju i svibnju bili primorani zamrzavati tržišne viškove mesa peradi, da bi u jeku turističke sezone poduzetnici opet prionuli na pojačan uvoz iz Italije, Poljske, a u novije vrijeme i iz BiH po izuzetno niskim cijenama, što dodatno doprinosi deflaciji prodajnih cijena mesa, mesnih proizvoda i konzumnih jaja, a negativno utječe i na fizički obujam proizvodnje u odnosu na moguće kapacitete proizvodnje. Proizvođači konzumnih jaja dio viškova usmjeravaju prema preradi, čime ostvaruju tek trećinu njihove prodajne cijene, a dio njih primoran je i na prijevremenu likvidaciju proizvodnih jata, koja se nisu stigla ni amortizirati, doznajemo od Bobetića.
U sektoru u kojem je lani ostvareno 2,7 milijardi kuna prihoda, u kojem su glavni nosioci proizvodnje Vindija, Perutnina Ptuj, Valipile… za svih tih poremećaja ostali su u korektnim odnosima s kooperantima i nisu smanjivali otkupne cijene tovnih pilića u vrijeme krize, dok su ih Poljaci srezali i za polovicu te je, ne dođe li do konsolidacije tržišta, pitanje koliko će to još moći – kaže Bobetić.
Uvoz mesa peradi kao i proizvoda od mesa peradi u prošloj je godini bio čak 54% veći u odnosu na 2012. a u odnosu na prethodnu godinu za 13%. U klaonicama je obrađeno oko 85,5 milijuna kilograma mesa svih vrsta domaće peradi, a uvezeno 25,2 mil. kilograma, što je oko 3 mil. kg više nego 2018. Uvoz paniranih proizvoda u prošloj godini u odnosu na pretpristupnu 2012. više je nego učetverostručen, a uz to se godišnje uvozi blizu 8000 tona kobasičarskih proizvoda od mesa peradi po ekstremno niskim cijenama, tvrde iz Croatiastočara.
Proizvodnja konzumnih jaja kod robnih proizvođača u 2019., a na bazi procjene uzgojenih pilenki bila je veća za cca 3% i kontinuirano raste od ulaska u članstvo EU. Samodostatnost u sektoru mesa peradi procjenjuje se na 85%, a kod konzumnih jaja na 97%. S ukupnom godišnjom potrošnjom od oko 102,7 mil. kg svaki građanin RH godišnje u prosjeku pojede oko 24,8 kg mesa peradi, piše Večernji list.
Vrisak.info
