Sada slijedi ratifikacija u Europskome i japanskom parlamentu, a EU je već izašla s procjenom da bi mogao stupiti na snagu iduće godine. Potpisivanje ugovora, prema navodima agencije Associated Press, odlagano je zbog katastrofalnih poplava u Japanu koje su odnijele 200 ljudskih života. U Tokio su jučer stigli predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, iz čega su svjetski mediji zaključili kako više ništa ne stoji na putu jednome od najvažnijih ugovora o svjetskoj trgovini. Tako je i bilo Tusk i Juncker potpisali su ugovor u ime EU, a japanski premijer Shinzo Abe u ime svoje države.
– Sporazum praktički znači stvaranje treće po veličini globalne ekonomije s preko 600 milijuna ljudi – ocjenjuje AP, navodeći kako sporazum Japanu otvara tržište EU za izvoz 99 posto roba bez ikakvih carinskih nameta. Među ostalim, prema istome izvoru, Japan će u EU nesmetano izvoziti dijelove za automobile, ribu i čaj.
Kad su pitanju najveći japanski izvozni aduti, automobili, kamioni i elektronička oprema, tržište EU, prema dostupnim informacijama, ne bi im se odmah otvorilo, već postepeno. Tako bi se bescarinski tretman japanskih automobila pri uvozu u EU ostvario u osmoj, a televizora u šestoj godini primjene sporazuma.
Europskim proizvođačima japansko tržište u potpunosti će biti otvoreno za 94 posto proizvoda. Radi se, među ostalim, o izvozu vina, sira i svinjetine. Japanci su u pregovorima isposlovali odgodu slobodnog ulaska riže iz EU na tamošnje tržište.
Tko će profitirati?
Tijekom pregovora s Japanom dužnosnici EU najavljivali su kako će najveću korist od slobodne trgovine s Japancima, osim prehrambene, imati i tekstilna te farmaceutska industrija, kao i europske pivovare. Prema riječima povjerenice Europske komisije za trgovinu Cecilije Malmstrom, europske tvrtke godišnje plate oko milijardu eura carina u Japanu i taj iznos sada će uštedjeti.
Europskim tvrtkama, najavljuju u Bruxellesu, biti će otvoreni javni natječaji u 48 velikih japanskih gradova. Trenutno se japanske carine na europske proizvoda kreću od petnaest posto na vina, do 29,8 posto na sireve. U 2016. europske tvrtke izvezle su u Japan robu u vrijednosti 58 milijardi eura.
S druge strane, Japan je pretprošle godine na europsko tržište izvezao proizvoda u vrijednosti 66 milijardi eura. Interese Japana u liberalizaciji trgovine s Europom, AP vidi i kao odraz politike aktualnog premijera Shinza Abe koji želi podići konkurentnost japanske ekonomije i osigurati veće prihode državi u uvjetima opadajuće potrošnje građana.
Pregovori Tokija i Bruxellesa o međusobnom skidanju carina trajali su od 2013., a dogovor je ubrzao trgovački rat koji je američki predsjednik Donald Trump pokrenuo protiv Kine i EU. Tako su Japan i EU krenuli u potpuno suprotnom smjeru od onog koji diktiraju Trump i Kina, koja je najavila kako neće oklijevati odgovoriti istom mjerom na američke neprijateljske mjere u međusobnoj trgovini.
Japan, najavljuje AP, namjerava dovršiti također ranije započete pregovore o liberalizaciji trgovine s članicama transpacifičkog trgovačkog ugovora poput Australije, Meksika i Vijetnama. U potonjem savezu bile su i SAD, ali ih je američki predsjednik Trump povukao iz članstva, spremajući paket carina Kini i Europskoj uniji što će uslijediti.
novac.hr