U BiH je sve manje stanovništva pa samim tim i manje onih kojima je pomoć potrebna s obzirom na to da su se stotine tisuća građana iselile na Zapad
Bh. iseljenici diljem svijeta tradicionalno su jako široke ruke kada je riječ o novcu koji u gotovini šalju svojim obiteljima u matičnoj zemlji. Analitičari tvrde da doznake dijaspore “popravljaju socijalnu sliku” i doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije, piše Večernji list BiH.
Procjene su da doznake iz inozemstva od naše dijaspore najviše stižu iz zemalja zapadne Europe (Njemačka), zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije.
Rast iseljeništva
Unatoč procjenama da će doznake iz inozemstva s godinama padati, izgleda da za sada to nije slučaj. Naime, u BiH je sve manje stanovništva pa samim tim i manje onih kojima je pomoć potrebna s obzirom na to da su se stotine tisuća građana iselile na Zapad. Ipak, sudeći po službenim podacima, dijaspora i dalje na životu drži građane BiH. Premda se očekivalo kako će zbog pandemije koronavirusa doznake iz inozemstva biti skromnije, one su porasle.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prošloj godini iznosili su nešto više od četiri milijarde maraka, dok je godinu ranije taj iznos bio veći od tri milijarde maraka.
– Razlozi povećanja doznaka iz inozemstva, odnosno privatnih novčanih transakcija leže u boljem imovinskom stanju građana koji su od ranije u dijaspori te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvo koji počinju dostavljati novac u zemlju – naveli su za Glas Srpske u Centralnoj banci BiH.
Dodali su da je po osnovi mirovina iz inozemstva u zemlju stiglo nešto više od milijardu maraka.
Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada se počinju postupno oporavljati.
Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inozemstva građanima u BiH rasla te da je tek 2017. godine uspjela dostignuti razinu iz 2007., odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu maraka. Godine 2019. stiglo je rekordnih 2,95 milijardi maraka po osnovi novčanih doznaka. U 2020. godini dio iseljenika, što zbog nižih prihoda, što zbog gubitka radnih mjesta ili straha od neizvjesne budućnosti, nije bio u mogućnosti potpomagati svoje obitelji u BiH onako kako je to do tada činio. Naime, 2020. godine iseljeništvo je poslalo 2,5 milijardi maraka, a što je za gotovo 435 milijuna maraka manje nego godinu prije i najmanji iznos koji je stigao u posljednje četiri godine. Pad je primjetan u tri tromjesečja. U drugom je iseljeništvo poslalo 197 mil. KM manje nego u istom razdoblju 2019. godine. U trećem i četvrtom tromjesečju lani taj iznos bio je za gotovo 242 mil. KM manji nego godinu prije u istom razdoblju.
Doprinos ekonomijipa
Kada je riječ o značaju iseljeništva za ekonomsku situaciju u BiH, ekonomisti su složni kako njegove doznake imaju izniman utjecaj na novčane tokove, a uz izravne novčane doznake, iseljeništvo sudjeluje u domaćim gospodarskim kretanjima i kroz potrošnju tijekom boravka u domovini, ali i trgovinu te kupnju nekretnina. Nije neuobičajeno s vremena na vrijeme čuti vijest kako su u Bosnu i Hercegovinu stigle milijarde maraka doznaka iz inozemstva. Vlast se obično hvali tim brojevima kroz koje se želi pokazati koliko je ustvari jaka bh. dijaspora i kako na taj način “ulaže” novac u državu. Međutim, koliko god se doznake željele prikazati kao nešto pozitivno, one su porazna činjenica koja upućuje na druge negativne fenomene, izražene posebno posljednjih godina, a to su iseljavanje bh. građana te nizak standard stanovništva u BiH koji su ovisni o novcu koji im šalje rodbina kako bi preživjeli. Bh. dijaspora tradicionalno pridonosi ekonomiji BiH s više od 10% BDP-a godišnje.
Vrisak.info
