Bosna i Hercegovina je u proteklih devet mjeseci izvezla robu u vrijednosti 8,95 milijardi KM, što je za oko 1,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) o rezultatima vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih devet mjeseci ove godine.
Istovremeno, uvoz u BiH je iznosio 14,93 milijarde KM, što je porast za 2,29 posto u odnosu na prošlu godinu. Stoga je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom iznosi 5,97 milijardi KM i povećan je za 8,9 posto.
Iz BiH su se u prethodnom periodu najviše izvozili voće, mlijeko i mliječni proizvodi.
“Neke stvari koje su utjecale na ovakav opseg su da je početak 2019. godine obilježio neočekivano povećan razvoj ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji. Tu naglašavamo da je Italija izašla iz tehničke recesije, BDP u Italiji je porastao za 0,2 posto. Velike ekonomije eurozone Francuska i Španjolske ostvarile su rast od 0,3 i 0,7 posto. Njemačka je neočekivano, zahvaljujući građevinskoj djelatnosti, nekim kapitalnim ulaganjima, također zabilježila rast. Međutim, globalno-političke tenzije, rast protekcionizma i američko-kineski trgovinski rat daju negativne konotacije ekonomiji, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH“, pojasnio je Nihad Bajramović, zamjenik generalnog tajnika VTK-a.
Bajramović je dodao da trenutna stopa rasta uvoza i izvoza nisu dovoljne za ekonomski rast BiH.
“Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na europske zemlje, neophodne su povećane investicije koje ne možemo očekivati dok ne provedemo reforme trenutnog stanja“, kazao je Bajramović.
Belma Hasić iz sektora makroekonomski sustav VTK-a BiH ukratko je obrazložila što se događalo s razmjenom BiH u proteklih devet mjeseci.
“Razlog pada izvoza, između ostalog, uzrokovan je usporavanjem ekonomija glavnih trgovinskih partnera. Što je uzrokovalo pad, npr., u Njemačkoj oko 33 milijuna KM. Zatim ekonomskim problemima u Turskoj, odnosno neprovođenjem sporazuma o slobodno trgovini. Izvoz u Tursku je smanjen za oko 44 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu. Također, pristojbe koje primjenjuje Kosovo uslijed kojih je ukupan izvoz smanjen preko 90 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 105 milijuna KM“, pojasnila je Hasić.
Ona je dodala da je Europska unija i dalje glavni partner BiH i u nju se izvozi oko 73 posto ukupnog izvoza, a da je najznačajniji partner po opsegu razmjene Hrvatska. Zatim slijede zemlje CEFTA-e s kojima je smanjen izvoz za 0,3 posto, a povećan uvoz za četiri posto. Od ostalih tržišta, najveći opseg razmjene BiH ostvaruje s Turskom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, a izvoz prema sve tri zemlje je pao u odnosu na prethodnu godinu.
“Turska je vodeći vanjskotrgovinski partner BiH po opsegu razmjene s trećih tržišta. Međutim, problem koji je posljedica nerealiziranog sporazuma o slobodnoj trgovini s Turskom, a koji za posljedicu ima negativne implikacije na proizvođače goveđeg mesa, je trenutno jedan od gorućih problema agroindustrije. Opseg razmjene s Turskom iznosio je oko 820 milijuna KM. No, u odnosu na prošlu godinu pokrivenost uvoza izvozom pala je na samo 34 posto“, naglasila je Hasić.
Njena kolegica Amila Šehić, također iz sektora makroekonomski sustav VTK-a, objasnila je da u agroindustrijskom sektoru BiH uvezla proizvoda u vrijednosti 2,4 milijarde KM, što je povećanje od preko tri posto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je izvezeno proizvoda u vrijednosti 615,5 milijuna KM, što predstavlja pad za pet posto.
“Vanjskotrgovinska razmjena agroindustrijskog sektora rezultirala je deficitom od 1,8 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosi 26 posto. Izdvojila sam neke podsektore u okviru agroindustrijskog sektora, koji su doživjeli neke promjene u razmjeni. To je sektor mlijeka i mliječnih proizvoda. U analiziranom periodu je povećan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Ovdje imamo neke pozitivne pomake. Međutim, ono što je negativno jest struktura vanjskotrgovinske razmjene. Mi preko 55 posto izvozimo UHT steriliziranog mlijeka i surutke, koji imaju najnižu tržišnu vrijednost, a preko 66 posto uvoza su proizvodi od mlijeka. Potrebno je širiti prerađivačku industriju, širiti paletu proizvoda, odnosno neophodna je supstitucija izvoza“, rekla je Šehić.
Ona je analizu agroindustrijskog sektora zaključila konstatacijom da se bez obzira na enormno velik deficit može reći da postoje indikatori koji ukazuju da BiH ima velik šanse na međunarodnom tržištu, kako kvalitetom, tako i cjenovno, prenosi BHRT.
Vrisak.info
