Na svijetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, dosegnuvši nove najviše razine od studenoga 2014. godine, jer Washington prijeti ponovnim uvođenjem sankcija Iranu, no veći rast cijena spriječilo je jačanja dolara i povećanje proizvodnje u SAD-u.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 0,3 posto, na 74,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,3 posto, na 69,70 dolara.
Rast cijene posljedica je napetosti na tržištu
Rast cijena posljedica je napetosti na tržištu dok se čeka odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o obnovi sankcija Iranu zbog nuklearnog programa.
Teheran je nakon ukidanja sankcija početkom 2016. godine ponovo preuzeo poziciju velikog izvoznika zahvaljujući sporazumu sa skupinom utjecajnih zemalja koji je predviđao ograničenje spornog nuklearnog programa.
Američki predsjednik poručio je da neće produljiti suspenziju sankcija ako europski saveznici do 12. svibnja ne isprave “strašne greške” u međunarodnom sporazumu.
“Očekivanja da će se SAD povući iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu i da neće produljiti suspenziju sankcija drže cijene nafte na oba tržišta blizu najviše razine u tri godine”, tumači Stephen Brennock iz londonske brokerske kuće PVM Oil Associates.
Europski saveznici trebali bi ovoga tjedna Trumpu dostaviti plan za spas sporazuma, ali paralelno pripremaju mjere zaštite europsko-iranskih poslovnih odnosa u slučaju da se Washington povuče iz sporazuma.
Trgovci strahuju da bi se zbog sankcija ponuda nafte iz Irana mogla smanjiti.
Cijena bi do kraja godine mogla dosegnuti 80 dolara?
Analitičari ANZ-a Daniel Hynes i Soni Kumari procjenjuju da bi do kraja godine cijene na londonskom tržištu mogle dosegnuti 80 dolara, pripisujući njihov rast u posljednjim danima pojačanim geopolitičkim rizicima i smanjenoj globalnoj ponudi.
“Očekujemo da će se razlika između ponude i potražnje na tržištu još više smanjiti u drugoj polovini 2018. godine”, napisali su u bilješci klijentima.
Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle znatno brže jer je Saudijska Arabija poručivala da želi više cijene ‘crnoga zlata’ i da bi OPEC i njegovi partneri mogli produljiti sporazum o smanjenoj proizvodnji i na iduću godinu.
Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.
S druge strane, rast cijena nafte prigušilo je jačanje američkog dolara jer zbog toga nafta, čija se cijena izražava u američkoj valuti, postaje skuplja za vlasnike drugih valuta, pa slabi potražnja za ‘crnim zlatom’.
Raste broj bušotina u SAD-u
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skočio 1 posto, na 92,56 bodova, najvišu razinu od kraja prosinca prošle godine.
Isto tako, rast cijena nafte ograničen je zbog rasta proizvodnje u SAD-u, što povećava ponudu na svjetskim tržištima i tako otežava napore OPEC-a koji smanjenom proizvodnjom nastoji podržati cijene.
Tako je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih 9, na ukupno 834, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.
U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 620 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.
