Napetosti na Bliskom istoku ponovno snažno utječu na svjetsko tržište energenata. Cijena sirove nafte tipa Brent tijekom trgovanja u četvrtak na njujorškoj burzi dosegnula je 100 dolara po barelu, a nakratko i premašila tu granicu, prvi put otkako su Sjedinjene Američke Države i Iran proglasili kraj primirja koje je bilo na snazi od lipnja.
Istodobno je barel nafte Murban, koja se izvozi iz Arapskog zaljeva, premašio vrijednost od 114 dolara, što pokazuje da su trgovci u cijene futures ugovora već uračunali povećane geopolitičke rizike i moguće dugotrajnije poremećaje u opskrbi.
Prema analizi portala Oilprice.com, dodatnu zabrinutost izazivaju sve učestaliji napadi hutskih snaga na komercijalne brodove u Crvenom moru. Zbog toga raste strah da bi se kriza opskrbe mogla proširiti izvan Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte.
Posebna se pozornost usmjerava na odluke Saudijske Arabije o nastavku prijevoza nafte kroz rute koje su postale sigurnosno vrlo rizične, nakon tvrdnji Hutija da su napali saudijske tankere u Crvenom moru.
Iako su se cijene do kraja trgovanja djelomično smirile, Brent je zatvorio dan na oko 98 dolara po barelu, dok je Murban završio na približno 106 dolara. Unatoč tome, uzlazni trend ostaje vrlo izražen.
U samo nekoliko dana, od 20. srpnja do zaključenja trgovanja u četvrtak, Brent je poskupio oko 11 posto, dok je cijena Murbana porasla gotovo 30 posto. Za usporedbu, sredinom lipnja, u razdoblju kada su odnosi između SAD-a i Irana bili znatno stabilniji, Brent se prodavao za oko 73 dolara, a Murban za oko 72 dolara po barelu.
Rastu i cijene američke nafte WTI, koja odražava stanje ponude i potražnje na američkom tržištu. Nakon što je krajem lipnja vrijedila oko 70 dolara po barelu, početkom ovog tjedna dosegnula je 84 dolara, dok je trgovanje u četvrtak zaključeno na 92 dolara.
Osim sukoba između SAD-a i Irana, analitičari ističu i druge čimbenike koji dodatno potiču rast cijena. Među njima su ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije i skladišta goriva, smanjenje proizvodnje nafte u Kazahstanu nakon poremećaja u izvozu preko Crnog mora te odluka indijskih državnih rafinerija da obustave preuzimanje iračke sirove nafte zbog sigurnosnih rizika u Hormuškom tjesnacu.
Dodatni pritisak na tržište dolazi i zbog smanjenih strateških rezervi nafte koje su brojne države posljednjih mjeseci koristile kako bi ublažile rast cijena. Istodobno se očekuje da bi Kina, nakon razdoblja oslanjanja na vlastite zalihe, mogla ponovno povećati uvoz sirove nafte, što bi dodatno povećalo globalnu potražnju.
Sve navedeno upućuje na to da bi cijene nafte i u narednom razdoblju mogle ostati na povišenim razinama, uz nastavak velike neizvjesnosti na svjetskim energetskim tržištima.
Vrisak.info
