Četiri slobodne zone koje trenutačno funkcioniraju u Federaciji godišnje su generirale više od 300 milijuna maraka izvoza, a ako se tome doda činjenica da iste zapošljavaju tisuće osoba, dolazi se do zaključka kako ovaj oblik gospodarenja može biti putokaz za budućnost te način za privlačenje većeg broja investicija. No, prije toga potrebno je dodatno uskladiti pravni okvir, a upravo se ovih dana i na tome radi, piše Večernji loist BiH.
Iz informacije o poslovanju slobodnih zona u Federaciji u protekloj godini, a koju je načinilo Federalno ministarstvo trgovine, vidljive su i ključne zamjerke poslovnih subjekata kada je riječ o propisima.
Ističe se kako se nedostaci poslovanja u slobodnim zonama ogledaju ponajviše u činjenici da korisnici slobodnih zona nemaju mogućnost koristiti sva ona prava koja se odnose na posebne carinske i porezne procedure koje su propisane Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i slično. Ovo ministarstvo je, sukladno primjedbama i prijedlozima korisnika slobodnih zona koje su se odnosile isključivo na utvrđivanje prava na izuzeće od obveze plaćanja ili olakšicu kod obračuna poreza, nastojalo u nacrt novog Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH ugraditi navedene olakšice, što je djelomično urađeno upućujućom normom. Naime, nacrtom novog Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH za korisnike slobodne zone propisuje se obveza plaćanja poreza i doprinosa utvrđenih propisima BiH i Federacije BiH te se ostavlja mogućnost da korisnik slobodne zone može imati porezne olakšice u skladu s propisima koji uređuju poreze.
Na području Federacije BiH trenutačno su aktivne četiri slobodne zone, i to slobodna zona Holc d.o.o. Puračić, slobodna zona Vogošća d.o.o. Vogošća, slobodna zona Visoko d.o.o. Visoko te slobodna zona Hercegovina d.o.o. Mostar. Zaključno s 31. prosinca 2020., u slobodnim zonama u Federaciji, po podacima koje su dostavile slobodne zone, bio je registriran 51 korisnik, od kojeg SZ Hercegovina d.o.o. ima 15 korisnika, SZ Vogošća d.o.o Vogošća 21 korisnika, SZ Visoko d.o.o Visoko 14 korisnika te SZ Holc Puračić jednog korisnika i oko 400 zaposlenih. Zbirni pokazatelji poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine pokazuju kako je vrijednost proizvedene robe u zonama iznosila 343,958.162 marke, a pritom je značajno naglasiti kako je većina robe izvezena u inozemstvo te je vrijednost te robe iznosila 301,002.759 maraka, dok je na domaće tržište plasirana roba u vrijednosti od 42,955.377 maraka. Ministarstvo je uočilo kako sve četiri slobodne zone u Federaciji BiH zadovoljavaju uvjete ekonomske opravdanosti poslovanja sukladno Zakonu o slobodnim zonama u BiH i Zakonu o slobodnim zonama Federacije BiH, odnosno kod svih slobodnih zona vrijednost izvezenih roba u inozemstvo prelazi 50% ukupne vrijednosti proizvedene robe u zoni u razdoblju od 12 mjeseci 2020. godine.
Osnovni ciljevi osnivanja slobodnih zona jesu privlačenje izravnih stranih ulaganja te zapošljavanje novih radnika. U skladu sa zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovinske i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.
Glavna karakteristika slobodnih zona jesu posebni carinski i porezni tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o PDV-u. Općenito, pogodnosti rada u SZ-u svode se pretežito na to da su troškovi zemljišta i infrastrukture, po pravilu, u slobodnoj zoni niži, što utječe na snižavanje troškova rada investitora u zoni, a korisnici SZ-a imaju pogodnosti u vezi s carinskim propisima.
Osnovni ciljevi osnivanja slobodnih zona jesu privlačenje izravnih stranih ulaganja te zapošljavanje novih radnika. U skladu sa zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovinske i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje. Glavna karakteristika slobodnih zona jesu posebni carinski i porezni tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o PDV-u. Općenito, pogodnosti rada u SZ-u svode se pretežito na to da su troškovi zemljišta i infrastrukture, po pravilu, u slobodnoj zoni niži, što utječe na snižavanje troškova rada investitora u zoni, a korisnici SZ-a imaju pogodnosti u vezi s carinskim propisima.
Vrisak.info
