Na jednom kraju izgubite, a na drugom dobijete. Tako bi se mogla gospodarska situacija u našoj zemlji. Dok nam uvoz sve više raste, izvoz pada između ostaloga i zbog gospodarskog pada unutar zemalja Europske unije. S druge strane, bilježimo blagi gospodarski rast, mamo najveću stopu zaposlenosti u povijesti, a istovremeno radna snaga se smanjuje ili je sve starija. No, u odnosu na prethodnih nekoliko godina u prosjeku više zarađujemo, ali i više trošimo.
“Jedno dobro pitanje je zašto je porasla ta osobna potrošnja. Inflacija se stabilizirala i mi moramo shvatiti da se u zadnje dvije godine u našemu gospodarstvu dogodio i porast osobnog dohotka. Taj porast osobnog dohotka prelio se i na porast osobne potrošnje, pa vidimo u tom rastu GDP-a da je osobna potrošnja, maloprodaja, najviše rasla. Znači taj blagi porast osobnog dohotka prelio se na osobnu potrošnju i maloprodaju”, kazao je za RTV HB prof. dr. Nikola Papac.
Upravo mnoge stvari iz maloprodaje koje kupujemo, a posebno prehrambeni proizvodi su uvoznog karaktera pa nam je uvoz porastao u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 3,6 %, što znači da je ukupna vrijednost uvoza bila veća od 19 milijardi maraka u prvih osam mjeseci ove godine. Značajan udio otpada na uvoz voća i povrća.
“Vrijednost uvoza voća i povrća za prvih osam mjeseci 2024. godine, bila je oko 279 milijuna maraka, dok je u istom periodu prošle godine taj iznos bio oko 262 milijuna maraka. Osim susjednih zemalja, najviše smo uvozili iz Turske, Italije, Njemačke, Egipta, Nizozemske, ali i drugih zemalja, ovisno o kojem voću i povrću se radi”, rekla je Darjana Maglov, glasnogovornica Uprave za neizravno oporezivanje.
A još veći udio odnosi se na uvoz živih životinja i mesa.
“Najveći dio odnosi se na goveđe, svinjsko i meso peradi i to svježe zamrznuto i prerađeno meso. Vrijednosti uvoza za sve prethodno navedeno u prvih osam mjeseci ove godine bila je nešto veća od 435 milijuna maraka. Dok je prošle godine, vrijednost uvoza ovih roba iznosila oko 383 milijuna maraka”, dodaje Maglov.
Važan aspekt našega načina života su odlasci na kave i druženja. Stoga se značajan rast potrošnje, osim u maloprodaji bilježi i u ugostiteljstvu.
“Svakako tome doprinosi i činjenica da je dosta naših iz dijaspore ljudi došlo na odmor. Ovo je bio sezonalni period, kada ljudi odlaze na godišnje odmore, dosta naših ljudi iz inozemstva došlo je na godišnji odmor i koji su puno trošili i nama je to statistički puno značilo. A znači nam i jedna činjenica da je jedna velika količina novca dođe svake godine od dijaspore i taj iznos novca iz godine u godinu raste, a nažalost i zbog činjenice da je ta dijaspora iz godine u godinu sve veća”, smatra Papac.
Po pitanju potrošnje ne treba zaboraviti ni segment inflacije. Činjenica je kako su se cijene stabilizirale, ali na znatno većoj razini u odnosu na prethodnih nekoliko godina pa je opala i kupovna moć novca. Ali da bi nam gospodarski rast bio još veći u budućnosti mogle bi doprinijeti i sljedeće stavke.
“Nastavak javnih radova, izgradnja autoceste i infrastrukture. Činjenica da broj izdanih građevinskih dozvola u BiH iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu raste što je dosta neobično i neočekivano”, misli Papac i dodaje: “Pored toga možemo očekivati porast našega izvoza jer se javljaju neki signali iz zapadnih zemalja da se njihova gospodarstva oporavljaju. Mi smo izvoznici poluproizvoda, pa će to za nas u svakom slučaju dobro značiti.”
Uz očekivani oporavak industrije, potrebna su dodatna zapošljavanja u realnom sektoru, kao i značajniji rast plaća. To bi onda gotovo sigurno podignulo i potrošnju, a onda bi i država zadovoljno trljala ruke.
Vrisak.info
