Lani smo izvezli hrane za milijardu i sto milijuna, a uvezli za 4 milijarde i 600 milijuna KM, piše BHRT.
Istovremeno, unatoč izvanrednim mogućnostima, ne koristimo više od polovice obradivih površina kojima raspolažemo. Sve je manje onih koji se žele baviti poljoprivredom. čak i za vlastite potrebe. Rješenje je, kažu stručnjaci i poljoprivrednici, zaštititi domaću proizvodnju i proizvođače, oporezivanjem i ograničavanjem uvoza hrane iz drugih zemalja kada te hrane imamo dovoljno iz vlastitih izvora.
Najslabije izvozne rezultate već godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor, koji ima daleko najveći deficit. Od ukupnog vanjskotrgovinskog deficita, koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i po milijarde, odnosi se na ovaj sektor.
– U okviru poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo približno 1,1 milijardu KM, dok s druge strane uvozimo oko 4,6 milijardi KM – kaže Slaviša Ćeranić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Dugo su problem bili poticaji za poljoprivredu koji, kada se zbroje RS, Federacija BiH i Brčko Distrikt, iznose oko 400 milijuna maraka. Sami poljoprivrednici kažu da je politika poticaja riješena, ali da je najveći problem nekontrolirani uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.
– Ne možemo toliko poticati domaću proizvodnju koliko nas mogu ugroziti uvoznički lobiji i dampinške cijene iz nekontroliranog uvoza – naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Problem je što se većina poljoprivrednih proizvođača još uvijek oslanja na tradicionalne metode i teško prihvaća nove tehnologije. Radi se na edukaciji poljoprivrednika, ali to nije dovoljno.
– Teško možemo očekivati neke brze promjene u tom smislu, ali poljoprivrednicima moramo dati ono što je ostalo, što žele raditi, dodatno ih educirati, osnažiti, pomoći im u nabavi mehanizacije i primjeni nekih nove tehnologije – ističe Boris Pašalić, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu NSRS.
Desetljeća nebrige za poljoprivredni i prehrambeni sektor se isplate. Uvozimo oko 65 posto hrane, iako možemo podmiriti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti.
– Potpuno smo zapostavili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade su bolesni i pate s velikim disproporcijama u cijenama rada, energenata itd. I praktički smo se doveli u poziciju da budemo isključivo orijentirani kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti – smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Bosna i Hercegovina ima oko milijun i 800 tisuća hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika imamo tri puta više obradivih površina od prosjeka Europske unije. Ali je zato, za razliku od Europe, kod nas iskorištenost poljoprivrednog zemljišta tek oko 20 posto. Zato i ne čudi da više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo, piše Avaz.ba.
Vrisak.info
A zaboravili ste da izvozimo Radni Snagu!!
Koliko posto??
Javite!!