Više od 35 milijuna kilograma goveđeg mesa ili 161 milijun litara vode koji su tijekom protekle godine uvezeni u Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja obiluje potencijalima za obje uvozne kategorije proizvoda, paradigma su bilance vanjskotrgovinske razmjene koju karakterizira iznimno visok deficit, a posebno zabrinjava količinski i vrijednosno izražen uvoz proizvoda za koje postoji mogućnost proizvodnje unutar BiH, piše Večernji list BiH.
Trgovinski deficit
Podsjećamo, vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosi 17,2 milijarde KM, što je manje za 1,20 milijardi KM ili 6,57 posto u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijarde KM, što je manje za 875,60 milijuna KM ili 3,01 posto u odnosu na godinu prije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,1 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom 60,8 posto.
Večernji list imao je uvid u pregled vodećih uvoznih tarifa, a na prvom mjestu su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala kojih smo u protekloj godini uvezli u količini od milijardu i 497 milijuna kilograma i što je koštalo 2 milijarde i 445 milijuna maraka. Količinski gledano, drugo mjesto čine kameni ugljen; briketi i slična kruta goriva od kamenog ugljena, i to s ostvarenim uvozom od nešto malo više od milijardu kilograma i u vrijednosti od oko 590 milijuna maraka. Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici s uvezenom količinom od 254 milijuna kilograma su na trećoj poziciji, a za istu količinu plaćeno je oko 258 milijuna maraka. I dok je za navedene tri kategorije proizvoda sasvim logično i razumno utvrditi opravdanost uvoza jer unutar zemlje ne postoje dovoljni potencijali za proizvodnju istih, neke tarife, koje mogu biti značajan segment proizvodnje i za koje ne postoji takva potreba, otvaraju prostor za raspravu. Jedna od tarifa je i voda; pa iako BiH obiluje iznimnim brojem izvora pitke vode, koje su zasigurno svojom kvalitetom među najčišćima u Europi, a možda i šire, u zemlju je u protekloj godini uvezeno oko 161 milijun kilograma vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromom.
Drugi reprezentativan primjer je uvoz mesa, i to goveđeg, a koji je u protekloj godini dosegnuo količinu od 35,7 milijuna kilograma u vrijednosti od 303,1 milijun maraka. Brojka je još upečatljivija kada se pogledaju potencijali za razvoj stočarske proizvodnje u BiH, a čiji su znatni dijelovi pašnjaci, i to oko četvrtina ukupnog poljoprivrednog zemljišta.
U strateškom planu ruralnog razvoja BiH podsjeća se kako u BiH postoje značajne površine prirodnih livada i pašnjaka (1,05 milijuna ha). Ovaj resurs je u funkciji stočarstva i nedovoljno je iskorišten. Ako se ovom pridodaju i zasijane livade, dobije se podatak da u BiH ima oko 2,3 ha livada i pašnjaka po jednom uvjetnom grlu stoke. S obzirom na to da je došlo do širenja livada i pašnjaka nauštrb obradivih površina i istodobnog smanjenja broja stoke i udjela kabaste stočne hrane u njezinoj prehrani, sve veće površine prirodnih livada i pašnjaka ne koriste se produktivno u funkciji stočarske proizvodnje, a iz krajnosti da one mogu biti preopterećene prečestim košenjem i ispašom došlo se u drugu krajnost – da se sve više tih površina zapušta.
Uvoz hrane
Osim uvoza mesa, u BiH je moguće primijetiti i visoke iznose uvezenih ostalih poljoprivrednih proizvoda, a među njima su žitarice, zrnje, bilje, njihovi proizvodi i drugi proizvodi mlinske industrije kojih smo protekle godine uvezli u vrijednosti od 953,918.471 konvertibilnu marku. Također, u BiH je lani uvezeno voća, povrća i njihovih proizvoda u vrijednosti od 592,990.921 marku, dok je ukupna vrijednost svih vrsta proizvoda životinjskog podrijetla (meso, ribe i mlijeko) dosegnula iznos od jedne milijarde i 73 milijuna maraka. U kontekstu početka ove godine primjetno je smanjenje vrijednosti izvoza, a rast vrijednosti uvoza. U razdoblju siječanj -veljača 2024. vrijednost izvoza iznosi 2,6 mlrd. KM, što je smanjenje za 373,2 milijuna KM ili 12,65%. Istodobno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,35 mlrd. KM, što je više za 257,3 milijuna KM ili 6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Vrisak.info
