Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine uputio je prema Kini službeni zahtjev za odobravanje izvoza proizvoda od mlijeka i meda, za što trenutno postoji interes domaćih proizvođača.
To je rezultat pregovora između dvije strane potpisnice Sporazuma u oblasti poljoprivrede, a koji je parafiran na sedmom summitu država srednje i jugoistočne Europe i Kine (16+1), koji je održan u Sofiji.
Međutim, kada će izvoz biti odobren, u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu mogli precizirati.
Kada je BiH u pitanju, pravna procedura se odnosi na ratifikaciju ugovora i objavljivanje u “Službenom glasniku BiH”.
Kažu kako je Sporazumom o suradnji u području zdravlja životinja i karantina učinjen značajan iskorak u smislu plasmana domaćih proizvoda na kinesko tržište. Njime se, ocjenjuju, otvaraju mogućnosti za izvoz mesa peradi, čiji je proizvodni potencijal veći od 60.000 tona, zatim govedine oko 20.000 tona, više tisuća tona autohtonih sireva kao što su livanjski sir, vlašićki sir, sir iz mijeha, ali i drugih proizvoda životinjskog porijekla.
“Osim proizvoda životinjskog porijekla, značajni potencijali se ogledaju i u proizvodnji vina. Samo tijekom prošle godine u Kinu je izvezeno oko sto tisuća boca domaćeg vina. Također, i proizvodi od šljive, jabuke i kruške su potencijalni izvori izvoza iz Bosne i Hercegovini u Kinu. Značajan potencijal za nastup na ovom dalekom tržištu imaju i proizvodi i prerađevine od jagodičastog voća”, rekli su u Ministarstvu.
Kažu kako je interes kineskih investitora naročito izražen i za otkup eteričnog ulja ljekobilja.
“Svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da je na kineskom tržištu velika potražnja za kvalitetnim proizvodima organskog porijekla, a za šta BiH ima kapaciteta da proizvede, ali i iskustva da ponudi ove proizvode osim europskim i kineskim potrošačima”, zaključuju u Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Faruk Borić, predsjednik Udruženja “Bosansko-kinesko prijateljstvo”, koje se zalaže za čvršće odnose dvije države, kaže kako je sporazum temelj za trgovinu namirnicama životinjskog porijekla, a koji je izuzetno značajan za razvoj više grana industrije, mljekarstva i mliječnih proizvoda, potom mesa i mesnih prerađevina, pčelinjih proizvoda i slično.
“Mljekare koje izvoze na tržište Europske unije kao što su ‘Pađeni’, ‘Milkos’, ‘Poljorad’, ‘Natura Milk’, ‘Mljekara Livno’, svojim kvalitetom mogu zadovoljiti i zahtjevno kinesko tržište, koje ima i neke svoje specifičnosti. Stoga se nadam da će prisustvo mlijeka i mliječnih proizvoda ovih domaćih privrednih subjekata zavisiti od njihovih poslovnih strategija. Podsjetio bih što za privredu BiH znači izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u Europsku uniju, ili pak mesa i mesnih prerađevina u Republiku Tursku. Slični ostvareni bilateralni sporazumi s Kinom bi donijeli značajan razvoj privrede”, kazao je Borić.
Izvoz iz BiH u Kinu se bazira na nekoliko proizvoda, prije svih na izvoz vina i proizvoda mlinske industrije, dok je uvoz značajnije zastupljen i dosta raznovrsniji.
Inače BiH je u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Kinom u izuzetno nepovoljnom položaju. Za pet mjeseci ove godine u jednu od najmnogoljudnijih zemalja svijeta izvezeno je robe u vrijednosti od oko 15 milijuna maraka, dok je, sa druge strane, uvoz iz Kine iznosio 205,7 milijuna maraka.
Slično je bilo i prošle godine, kada je vrijednost izvoza bila 38,3 milijuna maraka, a uvoza čak 424,7 milijuna KM.
