BiH ima iznimne prirodne resurse za poljoprivredu. No, unatoč tome, poljoprivreda i prehrambena proizvodnja u zemlji suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući nedovoljna ulaganja države u ovaj sektor, nedostatak stručnosti u oblasti upravljanja i nedovoljno koordinirane politike, piše Večernji list BiH. Sve to u konačnici dovelo je do situacije u kojoj je BiH jednostavno primorana na uvoz hrane. Uz sve, poseban izazov snažnijoj konkurentnosti domaćih proizvoda je usitnjenost gospodarstava, proizvodnja većinom za vlastite potrebe, kao i usmjerenost na primarne proizvode.
Predstavnici poljoprivrednika kažu da im upravo prekomjerni uvoz izaziva najveće glavobolje. Oni traže uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje koje bi poljoprivrednicima omogućile da plasiraju ono što proizvedu. – U pojedinim sektorima, kao što je meso, proizvedemo svega 25 do 30 posto potreba BiH, ali imali smo godinama situaciju da imamo tržišne viškove žive stoke koju ne možemo plasirati te su poljoprivrednici bili prisiljeni dati je ispod svih normalnih cijena. To je ključni problem. Nije problem ni suvremenost poljoprivredne proizvodnje ni mehanizacija. Imamo sasvim dovoljno kapaciteta, ali nesigurno tržište udaljava poljoprivrednike od proizvodnje osnovnih životnih namirnica – rekao je za Nezavisne novine Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS-a.
Tako je danas glavnina poljoprivredne proizvodnje u BiH usmjerena na primarne proizvode niske vrijednosti kao što su, primjerice, kukuruz i krumpir. I to je samo jedan u nizu problema u bh. agraru detektiranih u analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom u 2023. godini, dokumentu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Istaknuto je da u poljoprivrednoj djelatnosti dominiraju mala gospodarstva (oko 2,5 ha) s usitnjenim zemljištem (šest do osam parcela). – Ta gospodarstva najvećim dijelom proizvode za vlastite potrebe ili samo djelomično viškove za prodaju, što uzrokuje nisku produktivnost, niske prihode, male količine, upitnu kvalitetu i konzistentnost tržišne proizvodnje. Kod proizvođača i prerađivača postoji nedostatak poznavanja i razumijevanja standarda kvalitete te ograničen pristup i korištenje inovacijskih i modernih tehnologija u poljoprivrednoj i prerađivačkoj praksi, istaknuto je u analizi.
Dodaje se da bh. izvoz stagnira, a uvoz raste i dosegnuo je vrijednost od 4,5 milijardi maraka u 2023. godini. – Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom u 2023. godini dosegnula je 3,5 milijardi KM, što je i najveća zabilježena vrijednost u posljednjih pet godina. Deficit od 3,5 milijardi KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 posto ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom – navodi se u analizi te dodaje kako se struktura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji se uvoze, ali i izvoze u BiH lani nije znatno promijenila. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su bili najzastupljeniji tijekom prošle godine u uvozu su goveđe meso (svježe ili rashlađeno), čija je vrijednost uvoza iznosila 150 milijuna KM, potom voda (uključujući mineralne i gazirane) s vrijednosti uvoza od 130 milijuna KM. Uvoz pšenice iznosio je 104 milijuna KM.
Europska unija tradicionalno je ključni trgovinski partner BiH u ovom sektoru. – Oko 55 posto uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH otpada na Europsku uniju, dok se na tržište Europske unije iz BiH plasira oko 46 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19 posto, dok se vanjskotrgovinski deficit s EU-om konstantno povećava iz godine u godinu te je dosegnuo vrijednost od dvije milijarde KM tijekom 2023. godine – naglašeno je u analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Precizirano je i da oko 85 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije na tržište BiH stiže iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije, navodi Večernji list BiH.
Vrisak.info
