Zbog iznimno visokih temperatura berba grožđa ove godine počela je ranije nego ikada, a kvaliteta je, tvrde vinogradari, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, vrhunska, piše Večernji list BiH. Natprosječan broj sunčanih dana ubrzao je berbu i u zemljama regije, što kupcima na europskom tržištu jamči vrhunska vina berbe 2024. godine.
Kao i prije, najzastupljenija će biti talijanska, francuska i španjolska vina jer su te zemlje najveći proizvođači grožđa. Naime, kako je vidljivo na grafici koju je izradio Pixsell, Italija je najveći proizvođač grožđa u Europskoj uniji, a slijede je Francuska i Španjolska.
Koliko proizvodimo u BiH
Proizvodnja tih triju država članica čini gotovo 80 posto ukupne proizvodnje na razini Europske unije. Proizvodnja grožđa u Hrvatskoj 2013. iznosila je 181.096 tona, dok je 2022. godine iznosila 117.608 tona. To pokazuje da je ova zemlja od ulaska u Europsku uniju proizvodnju smanjila za 63.488 tona. Bosna i Hercegovina prošle je godine zabilježila smanjenje ukupne proizvodnje grožđa za 28,9 posto u odnosu na 2022. Razlog tome bili su uglavnom nepovoljni vremenski uvjeti koji su uništili urod. Prema podacima objavljenim u spomenutoj grafici, Bosna i Hercegovina godišnje proizvodi oko 23.000 tona grožđa. Usporedbe radi, Srbija proizvodi 162.000 tona, a Crna Gora 18.000 tona. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, ne postoje službeni (statistički) podaci, izvršena procjena zasnovana je na podacima koje je pripremila Agencija za statistiku BiH.
Procjenjuje se da je broj poljoprivrednih imanja – proizvođača grožđa prvenstveno za proizvodnju vina oko 11.000, od čega je većina manjih proizvođača za vlastite potrebe i lokalno tržište s promjenjivim cijenama. Nadalje se navodi kako se površina koja se koristi za proizvodnju grožđa u BiH od 2005. godine stalno povećava i od 2100 ha narasla je na 3240 ha u 2011. godini. U istom razdoblju prinosi su porasli s procijenjenih 5000 kg grožđa po hektaru u 2005. na (najmanje) 7000 kg po ha u 2011. (po procjeni). – Ovakav trend odražava se u udvostručavanju proizvodnje grožđa s deset milijuna kg u 2005. na gotovo 23 milijuna kg u 2011. godini – navodi se na službenoj stranici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. U BiH se najviše proizvodi bijelo vino, oko 55%, a na crveno vino otpada preostalih 45%.
Uvjeti i sorte
Roze vina zastupljena su u vrlo malim količinama. Analize pokazuju da je proizvodnja vina primarno fokusirana na visokokvalitetne kategorije vina, i to najviše autohtone sorte kao što su žilavka (bijelo) i blatina (crveno). Ove sorte su idealne za uzgajanje u lokalnim zemljopisnim i klimatskim uvjetima, po lokalnoj uzgojnoj tradiciji i dio su kulturnog nasljeđa. Također, u vinogradima krupnijih proizvođača podignuti su i zasadi drugih poznatih sorti kao što su: vranac, cabernet sauvignon, merlot, shiraz (crveno), chardonnay i sauvignon blanc (bijelo). Jedan od najvećih problema s kojim se suočavaju domaći proizvođači je nekontroliran uvoz grožđa, i to prvenstveno iz Makedonije koja, prema podacima na osnovi kojih je Pixsell izradio grafiku, godišnje proizvede 266.000 tona grožđa.
Ističu kako bi ovaj problem trebao biti riješen primjenom Zakona o vinima koji je na razini BiH usvojen prošle godine, međutim, zbog nedonošenja podzakonskih akata njegova primjena je još na čekanju, a s njom je na čekanju i zaštita domaćih vina. Naime, primjenom zakona prvi bi put vina proizvedena u BiH trebala dobiti oznake zemljopisnog podrijetla.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, najviše vina u Bosni i Hercegovini uvozi se iz Hrvatske, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Francuske, a najviše se izvozi također u Hrvatsku i Srbiju, zatim u Njemačku, Crnu Goru i SAD.
Vrisak.info
